Tog utorka, 11. rujna 2001. godine, Sjedinjene Američke Države postale su nacija preobražena vatrom i čelikom. Devetnaest otmičara, djelujući po nalogu Osame bin Ladena i njegove organizacije Al-Qaida, pretvorilo je četiri komercijalna zrakoplova u oružje masovnog uništenja. Napadi nisu bili izolirani incident, već vrhunac dugogodišnjeg tinjajućeg sukoba koji je eskalirao od afganistanskih planina do samog srca Amerike, ostavljajući iza sebe gotovo tri tisuće žrtava i svijet koji više nikada neće biti isti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Put od sina milijardera do globalnog terorista
Priča o Osami bin Ladenu počinje u bogatstvu. Rođen 1957. godine kao sin saudijskog građevinskog magnata s bliskim vezama s kraljevskom obitelji, odrastao je u privilegiranom i duboko religioznom okruženju. Ključni trenutak u njegovoj transformaciji bila je sovjetska invazija na Afganistan 1979. godine. Zgrožen invazijom nemuslimanske sile na muslimansku zemlju, bin Laden odlazi u Pakistan kako bi pomogao afganistanskim mudžahedinima. Koristeći svoje naslijeđeno bogatstvo, osnovao je organizaciju Maktab al-Khidamat, koja je regrutirala, financirala i naoružavala strane borce za džihad protiv Sovjeta.
U Afganistanu se okružio militantima i radikalnim klericima, a njegova ideologija postajala je sve ekstremnija. Pred kraj rata, 1988. godine, osniva Al-Qaidu, "Bazu", s ciljem prenošenja džihadističke borbe na globalnu razinu. Nakon povlačenja Sovjeta, vratio se u Saudijsku Arabiju kao ratni heroj, no njegov sve otvoreniji otpor prema saudijskoj monarhiji, posebice nakon što je dopustila stacioniranje američkih trupa na svom tlu tijekom Zaljevskog rata 1991., doveo je do njegovog protjerivanja. Bin Laden je prisutnost američkih vojnika u blizini svetih mjesta Meke i Medine smatrao najvećim svetogrđem, što je njegovu borbu definitivno usmjerilo protiv Amerike, koju je prozvao "glavom zmije".
Prva upozorenja i eskalacija napada
Tijekom devedesetih, Al-Qaida je izvela niz napada koji su trebali poslužiti kao jezivo upozorenje. U veljači 1993. godine, bombaš samoubojica detonirao je kamion pun eksploziva u podzemnoj garaži Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, ubivši šestero ljudi i ranivši više od tisuću. Iako cilj rušenja tornjeva nije postignut, napad je pokazao da Al-Qaida može udariti unutar američkih granica.
Uslijedili su napadi na američke vojne ciljeve u Saudijskoj Arabiji 1996., a zatim, 7. kolovoza 1998., koordinirani napadi kamionima bombama na američka veleposlanstva u Nairobiju, Kenija, i Dar es Salaamu, Tanzanija. U tim je napadima ubijeno 224 ljudi, uključujući dvanaest Amerikanaca. Svijet je prvi put masovno čuo za Osamu bin Ladena, a FBI ga je stavio na listu deset najtraženijih bjegunaca.
U listopadu 2000. godine, Al-Qaida je izvela drzak samoubilački napad na američki razarač USS Cole u jemenskoj luci Aden, ubivši sedamnaest američkih mornara. Unatoč ovim napadima i sve jačim obavještajnim upozorenjima da Al-Qaida planira "nešto vrlo, vrlo veliko", američka vlada nije uspjela predvidjeti razmjere i metodu sljedećeg udara.
Jedan dan u rujnu
Jutro 11. rujna 2001. godine započelo je kao i svako drugo. Devetnaest terorista, naoružanih samo malim noževima, skalpelima i suzavcem, uspješno je prošlo sigurnosne provjere u zračnim lukama i ukrcalo se na četiri domaća leta.
U 8:46, American Airlines let 11, otet nedugo nakon polijetanja iz Bostona, zabio se u Sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra. Isprva, mnogi su mislili da se radi o tragičnoj nesreći. Ta je iluzija raspršena samo sedamnaest minuta kasnije, u 9:03, kada je United Airlines let 175 udario u Južni toranj, pred očima milijuna gledatelja koji su pratili prijenos uživo.
U 9:37, American Airlines let 77 udario je u zapadno krilo Pentagona u Arlingtonu, Virginija, sjedište američke vojne moći. U međuvremenu, na četvrtom zrakoplovu, United Airlines letu 93, putnici i posada, obaviješteni putem telefonskih poziva o sudbini drugih zrakoplova, pružili su otpor otmičarima. Njihova herojska borba spriječila je teroriste da dosegnu svoj cilj, za koji se vjeruje da je bila ili Bijela kuća ili zgrada američkog Kongresa. Zrakoplov se srušio u polje u Shanksvilleu, Pennsylvania, u 10:03.
U New Yorku, pakao se nastavljao. U 9:59, Južni toranj, oslabljen udarom i paklenom vatrom, urušio se u oblaku prašine i dima. Sjeverni toranj slijedio ga je u 10:28. Tog dana, život je izgubilo 2977 nedužnih žrtava.
Globalni rat protiv terorizma i lov na čovjeka
Odgovor Amerike bio je brz i odlučan. Predsjednik George W. Bush objavio je globalni "Rat protiv terorizma", definirajući novu eru američke vanjske politike.
U svom obraćanju Kongresu 20. rujna, Bush je jasno imenovao neprijatelja i najavio buduće korake.
- Naš rat protiv terora počinje s Al-Qaidom, ali tu ne završava. Neće završiti dok svaka teroristička skupina globalnog dosega ne bude pronađena, zaustavljena i poražena - poručio je.
Manje od mjesec dana nakon napada, 7. listopada 2001., Sjedinjene Države pokrenule su operaciju "Trajna sloboda", započevši invaziju na Afganistan. Cilj je bio svrgnuti talibanski režim koji je pružao utočište Al-Qaidi i uništiti njezine kampove za obuku. Iako su talibani brzo svrgnuti s vlasti, Osama bin Laden uspio je pobjeći, započevši tako gotovo desetljeće dug lov.
Potraga je završila 2. svibnja 2011. godine, kada su američke specijalne snage, u odvažnom noćnom prepadu na skrovište u Abbottabadu, Pakistan, ubile najtraženijeg čovjeka na svijetu. Njegova smrt predstavljala je simboličan kraj jednog poglavlja, no rat koji je započeo nastavio se u različitim oblicima, od Iraka do Sirije, ostavljajući duboke ožiljke na globalnoj politici i sigurnosti. Napadi 11. rujna drastično su promijenili zračni promet, uveli nove razine državnog nadzora i trajno usadili osjećaj ranjivosti u zapadna društva.
*uz korištenje AI-ja