Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u utorak da hrvatska policija radi sjajan posao u kontroli hrvatske granice te dodao da je vojska, ako se za to u perspektivi pokaže potreba, spremna pomoći MUP-u jer je, naglasio je, sigurnost građana ključna.
"Mislim da naši policajci rade sjajan posao, osiguravaju državnu granicu. Jasno da je odgovornost svih nas sigurnost naših ljudi. U ovom trenutku je cijela odgovornost, što se tiče granice, na MUP-u. Hrvatska vojska je uvijek spremna pomoći MUP-u", odgovorio je Krstičević na pitanje novinara smatra li da policija dobro radi svoj posao na granici i treba li se vojska uključiti u čuvanje granice.
Ako bude potrebe, rekao je, mi ćemo to učiniti, to rade i druge države. Kazao je da ne vidi razloga da u perspektivi, kako bi dali sigurnost ljudima, to ne radi i Hrvatska vojska, zajedno s policijom.
Pitanje je bilo u kontekstu izjave predsjedničkog kandidata Miroslava Škore koji je u Dubrovniku rekao da je prvenstveni zadatak hrvatske policije štititi hrvatski teritorij i građane, ali da bi bilo dobro da se, dok ne bude prekasno, u postupak uključe i druge službe, prije svega Oružane snage.
Krstičević je odgovarao na novinarska pitanja nakon obilježavanja 29. obljetnice ustrojavanja 1. gardijske brigade "Tigrovi“ čemu je kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga nazočila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
Ministar obrane rekao je da ona ima njegovu punu potporu kad je riječ o njezinoj kandidaturi za novi mandat.
"Mislim da je ona u sektoru obrane napravila puno toga. Zajedno smo osnažili vojsku, vratili smo vojnicima dostojanstvo i ponos, vratili im materijalna prava, promijenili operativni raspored, dovukli vojnike u granična područja - Sinj, Ploče, Udbina, Vukovar, tako da ako sutra treba našoj policiji bez problema možemo pomoći da naši ljudi budu sigurniji", rekao je Krstičević.
Grabar-Kitarović još 2016. predlagala angažman vojske na hrvatskim granicama
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović poručila je u utorak kako su upravo njezinom inicijativom potaknute zakonske izmjene iz ožujka 2016. kojima je u zakonima o nadzoru državne granice i obrani predviđena mogućnost da pripadnici OSRH mogu policiji pružiti potporu u nadzoru državne granice.
To je moguće naravno samo u iznimnim okolnostima, kada Ministarstvo unutarnjih poslova ili Vlada ocijeni da to sigurnosni ili humanitarni razlozi zahtijevaju, poručila je u priopćenju predsjednica Republike referirajući se na jutrošnje izjave predsjedničkog kandidata Miroslava Škore kako bi vojska trebala pomoći hrvatskoj graničnoj policiji.
"Bila sam zbog takve inicijative tada izložena salvama potpuno neosnovanih kritika, prvenstveno iz redova SDP-a, koji je očito smatrao kako Hrvatska i dalje treba nadzoru svoje granice pristupiti krajnje neodgovorno kao što je to činila Vlada Zorana Milanovića. Postoji li u ovome trenutku potreba za potporom OSRH u nadzoru državne granice prepuštam prosudbi policije, koja u suočavanju s nekontroliranim ilegalnim migracijama obavlja svoj posao vrhunski profesionalno i humano, za što im i ovom prilikom želim zahvaliti i čestitati“, poručila je Grabar-Kitarović.
Škoro je u Dubrovniku među ostalim rekao kako je prvenstveni zadatak hrvatske policije štititi hrvatski teritorij i građane, ali da bi bilo dobro da se, dok ne bude prekasno, u postupak uključe i druge službe, prije svega Oružane snage RH.
MUP: Spremni smo, opremljeni i sposobni nadzirati i štititi vanjsku granicu EU-a
MUP je medijima poslao priopćenje koje donosimo u cijelosti.
Prateći trendove migracija te analizirajući rizike koji prate problematiku nezakonitih migracija, Ministarstvo unutarnjih poslova ustrojilo je i opremilo jednu od najbrojnijih i najopremljenijih graničnih policija u Europi. Hrvatska granična policija u ovom trenutku broji 6500 policijskih službenika, posebno osposobljenih za poslove nadzora i zaštite državne granice te postupanja prema osjetljivim skupinama i tražiteljima međunarodne zaštite. Pored navedenog, hrvatska policija raspolaže s još dodatnim snagama iz redova interventne i specijalne policije koji također, ovisno o vrsti terena, sudjeluju u obavljanju navedenih zadaća na najnepristupačnijim terenima, a u njenu opremljenost uloženo je oko 270 milijuna eura.
Sukladno članku 5. ranije navedenog Zakona, odnosno izmjenama iz ožujka 2016. godine, propisana je iznimna mogućnost prema kojoj Oružane snage mogu pružiti potporu u zaštiti državne granice te u tom slučaju postupaju po uputama policije.
U ovom trenutku ne postoje niti sigurnosni, a niti humanitarni razlozi zbog kojih bi Ministarstvo unutarnjih poslova cijenilo potrebu za takvim angažmanom Oružanih snaga, budući da se hrvatska policija pokazala profesionalnom, spremnom i doraslom obavljati poslove nadzora i zaštite vanjske granice Europske unije.
Dapače, hrvatska granična policija te drugi rodovi policije koji pojačano rade po problematici suzbijanja nezakonitih migracija dobivaju javne pohvale za kvalitetu posla koji obavljaju, a potvrdu o ispunjenju tehničkih uvjeta Republike Hrvatske za pristup Schengenskom prostoru smatramo i svojim uspjehom.
Današnji primjer i činjenica da se predsjednički kandidat na svom putu susreo s policijskim službenicima samo je dokaz prisutnosti i neselektivnog obavljanja nadzora, kako na granici, tako i u dubini teritorija.
Ministarstvo unutarnjih poslova o problematici nezakonitih migracija ne šuti. Dapače, upravo suprotno, često u domaćoj javnosti, ali i na diplomatskom planu ukazuje na kompleksnost ovog globalnog fenomena, s kojim nošenje iziskuje velik operativni i diplomatski napor kako bi se na međunarodnoj razini izbjeglo ponavljanje krize iz 2015. odnosno 2016. godine, time i izbjeglo moguće aktiviranje scenarija za slučaj pokretanja velikih migrantskih valova. Sve sa ciljem da se, prvenstveno i prioritetno, našim građanima osigura povoljno stanje sigurnosti koje i danas uživaju.