Dr. Tado Jurić autor je glasovitog istraživanja koje je pokazalo da se Hrvati iz domovine ne iseljavaju zbog siromaštva koliko zbog nepravde. Dr. Jurić je nedavno priveo kraju i novo istraživanje na temu evtl. povratka iseljenika, koje je donijelo vrlo zanimljive rezultate...

Naša istraživanja – kaže Jurić za Express - pokazuju da samo 15,4% novoiseljenih Hrvata razmišlja o povratku u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, a 45,3% bi se eventualno moglo vratiti samo kada budu u mirovini.

Za najveći broj povratak nažalost ni u kojem slučaju ne dolazi u obzir. I dalje vidimo da „novi val“ iseljenika napušta Hrvatsku prvenstveno zbog nepravde, odnosno tzv. društveno-političkih razloga. Dakako, loša ekonomija je samo rezultat loših politika, pa su svakako i ekonomski razlozi uzeti u obzir, kao i nevrednovanja rada u i uvjeti rada koji su također bitan potisni faktor.

Express: U kojim oblastima se najviše osjeti iseljavanje?

Hrvatskoj je, primjerice, prije ove epidemije nedostajalo 12.000 medicinskih sestara. Prema službenim brojkama, u inozemstvo je proteklih deset godina otišlo preko 7.500 medicinskih sestara, dakle svaka četvrta. A otišlo je i više od tisuću liječnika specijalista. To više nije samo ekonomsko pitanje, nego i pitanje funkcionalnosti hrvatskog zdravstvenog sustava.

Express: Neki su se Hrvati i vratili, zbog epidemije. Koliko njih bi ostalo?

Ako je suditi po iskustvima drugih zemalja i migracijskoj literaturi, u staru se domovinu rijetko vraćalo više od 1/3 iseljenika (a daleko češće 1/5 ili čak i manje). Novija istraživanja Svjetske banke govore da bi se uslijed koronakrize moglo vratiti oko 10% iseljenih. Međutim, taj će „saldo“ pokriti novi iseljenici koji baš zbog koronakrize i straha od toga što donosi jesen iz Hrvatske žele iseliti. Kod onih koji namjeravaju skoro iseljavanje, rezon je otprilike da će se Njemačka i Austrija ipak znatno brže oporaviti dok će Hrvatskoj trebati barem 10 godina da dođe na stanje iz 2019., prema percepciji kazivača.

Express: Što pokazuje vaše zadnje istraživanje i kako ste ga proveli ?

Posljednje istraživanje iz 2020. dio je šireg istraživanja (vidi: Jurić, 2017, 2018) kojim smo pokazali koji su glavni uzroci i motivi iseljavanja iz Hrvatske. U toj studiji „Gubimo li Hrvatsku“ smo pokazali da nezaposlenost ili nemogućnost pronalaska odgovarajućeg posla u struci u Hrvatskoj nisu glavni motivi iseljavanja, nego da su to nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija. Specifičnost ovog istraživanja je ta da je naš uzorak prikupljen isključivo na području Njemačke, čime smo težište istraživanja prebacili upravo tamo gdje i treba biti, među iseljene Hrvate u Njemačkoj. Do nekog većeg povratka novih hrvatskih iseljenika teško da će doći. Razlozi zbog kojih se iseljenici ne žele vratiti su isti oni koji su ih doveli do napuštanja domovine, prvenstveno su to nepravedno društvo i tzv. zarobljena država, odnosno sve ono što nam je poznato pod pojmovima korupcija, slabe institucije, nepotizam i klijentelizam. Budući da nije učinjeno ništa značajno po tom pitanju, iseljenici niti ne vide razloga za povratak. Jedno je sigurno, ljudi se neće vratiti samo zato što ih netko poziva da se vrate.

*Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 14. kolovoza