Svakog dana od ponedjeljka 3. studenog u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku. 

Kroz 17 godina rada s nadarenom djecom zagrebački profesor Mladen Marušić kaže da je otkrio neke iznimne talente, a uvjeren je kako još veći genijalci tek dolaze. Uživa raditi s djecom i pomagati im da razviju svoje najbolje ideje.

- U osnovnoj školi sam smislio magnetni levitator. Uz pomoć magneta predmet može lebdjeti u zraku - kaže Antonio Brtan, učenik Strojarske škole “Faust Vrančić” u Zagrebu. Njegov kolega Ivan Badelj nadovezuje se kako upravo osmišljava cepelin na solarni pogon, dok se Josip Sever hvali kako je u osmom razredu smislio električnu školsku gumicu.

- To je obična gumica na elektromotoru pa zato može bolje i učinkovitije brisati tekst nego obična gumica koju morate pritisnuti i povlačiti rukom - kaže Sever. 

Borna Rašperić smišlja kako stvoriti solarnu amfibiju, automobil koji bi na solarni pogon vozio po tlu i u vodi. Svi su ovi dječaci učenici trećeg razreda, smjer mehatronika, i članovi su grupe Mladi inovatori koju je prije 17 godina u školi osnovao profesor strojarstva Mladen Marušić (57). Upravo on će im pokazati kako ideje pretočiti u stvarnost.

- Svi članovi moje grupe su nadarena djeca. Pratim njihovu inteligenciju, motoriku i psihičku postojanost. Presjek tih osobina daje darovitost. Od više stotina učenika s kojima sam radio, u mojoj karijeri bilo je 20-ak onih koji su iznimno darovita djeca. Oni su danas uspješni ljudi - kaže prof. Marušić kojeg je za rad s djecom odlikovao i predsjednik Josipović. 

Među mladim inovatorima su i djeca koja rade po prilagođenom programu zbog poteškoća u razvoju. Marušić inzistira na njihovoj integraciji u društvo. U zajedničkom radu osmisle desetke inovacija, a on kao mentor omogućuje da neke od njih završe i na natjecanjima.

- Smatram da je inovacija moje karijere rad mladog Lovre Dujnića, mojeg bivšeg učenika. On je 2011. osmislio način kako upravljati automobilom bilo gdje u svijetu gdje postoji internetski signal. Na sajmu inovacija u Bruxellesu tom smo inovacijom osvojili Grand Prix za najbolji koncept - kaže on. 

Upravo na primjeru Lovre Dujnića pokazalo se da hrvatski fakulteti ne prepoznaju i ne priznaju posebno nadarene. Naime, Lovro je pao na maturi iz hrvatskog jezika i nije uspio upisati željeni Fakultet elektrotehnike i računarstva. Kad je iz drugog pokušaja maturirao, na fakultetu više nije bilo mjesta.

- Poslije se više nisam ni pokušavao upisati. Fakultet je skup i nemam novca, a ne mogu istovremeno raditi i studirati. Za neku stipendiju nemam šanse, tako da sam se razočarao u sustav - kazao je Lovro Dujnić koji danas radi u svojoj bivšoj školi kao suradnik u nastavi.

- Dao sam inicijativu da ga se zaposli. On pomaže učenicima u kabinetu s računalima da bolje shvate stručnu nastavu - objasnio je prof. Marušić. 

Neki od izuma njegovih učenika završili su na tržištu. Tako je prije pet godina učenik dobio oko 15 narudžbi iz Tajvana za tvornički separator plastičnih žličica za kavu koji je smislio. Riječ je o inovaciji kojom u tvornicama odvajaju plastični pribor. U primjeni je i hidraulički izvlakač za pečene ležajeve u automobilskim osovinama kojim je umjesto dotadašnjeg lupanja i mehaničkih oštećenja uz pomoć hidraulike ležajeve danas moguće izvući neoštećene. Možda će se među takvim uspješnicama ubrzo pronaći i solarni dehidrator te solarni zračni kolektor. Dehidrator pomoću sunčeve energije efikasnije i na zdraviji način suši i čuva arome voća i povrća, aromatskih trava i čajeva. Kolektor kroz stare limenke pomoću sunčeve topline zagrijava zrak koji ventilator puše u prostoriju pa je tako moguće zagrijavati svaki prostor. Obje inovacije učenici i njihov mentor pripremaju za izložbu inovacija u Nürnbergu ove godine.

- Imamo mnogo osvojenih medalja i često se smijemo da nam padaju s neba, no iza svake od njih je predani rad. Iza toga nema novca ni zarade, nego satisfakcija da ste nešto uspjeli - rekao je Marušić. Kaže kako rad s darovitim učenicima u Hrvatskoj nije posebno reguliran, iako bi trebao biti.

- Sudjelovao sam u donošenju pravilnika Ministarstva obrazovanja u kojem se priznaje postojanje darovite djece i daje im se mogućnost akceleracije, odnosno preskakanja razreda, no tu priča staje. A činjenica je da takvoj djeci treba dodijeliti mentora s kojim bi radili na svojem napredovanju i usavršavanju. To je ono što ja radim entuzijastički - zaključio je prof. Marušić. Kaže da je Hrvatska među rijetkim zemljama EU koja nema poseban program za nadarenu djecu. U većini zemalja svako potencijalno nadareno dijete anonimno testira psiholog i ako se dokaže da je doista riječ o nadarenome mališanu, takvo dijete dobije poseban certifikat temeljem kojega ostvaruje pravo na drugačiji pristup nastavi. U Hrvatskoj jedina mogućnost koju službeno ima na raspolaganju je raniji završetak školovanja preskakanjem razreda ili osobni entuzijazam pojedinaca, poput profesora Marušića, koji su prepoznali potrebe takve djece.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

e-mail adresa: obrazovanje@24sata.hr

poštanska adresa: 24sata, Oreškovićeva 3d, 10 000 Zagreb, s naznakom Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska

telefon: 01/24-24-242, MMS: 099/224-2424, SMS: 662024 (1,24 kn)

internet-stranica: www.24sata.hr/tema/bolje-obrazovanje