Digitalni porez je nešto o čemu se jako dugo priča na razini Europe, ali i šire. U Kanadi se navodno već neko vrijeme razmatra uvođenje digitalnog poreza, a jedan od primjera uspješne implenetacije iste prakse je Austrija, europski prvak u digitalnom porezu. A što je s Hrvatskom? Ima li nade da slična praksa zaživi i kod nas te koliko bi država u tom slučaju, mogla pobrati šlaga?
- Rezultati za 2022. godinu pokazuju da je iznos koji su globalne tehnološke kompanije uprihodile u RH 160 milijuna eura. To je iznos koji bi se oporezivao nakon uvođenja digitalnog poreza. Globalne tehnološke kompanije Alphabet - Google i YouTube - te Meta - Facebook i Instagram - ukupno čine više od 70 posto tržišnog udjela digitalnog oglašavanja u Hrvatskoj. Ako bi se tome pridodali i oglašivački prihodi koji prolaze kroz njihove sustave, dok se sami oglasi prikazuju na web stranicama hrvatskih medija, udio bi bio i veći od spomenutih 160 milijuna eura - objašnjavaju u HUDI. Trenutačno pripremaju AdEx, odnosno studiju o tome koliko je sveukupno uloženo u digitalno oglašavanje kod nas 2023. godine.
- To ćemo objaviti u prvoj polovici ove godine - ističu.
O mogućnosti uvođenja poreznog nameta ove vrste u Hrvatskoj upitali smo i naše nadležno Ministarstvo financija, no do zaključenja ovoga broja nismo dobili nikakav odgovor. U Austriji se primjerice već tri godine naplaćuje digitalni porez, odnosno mehanizam koji izjednačava uvjete poslovanja između velikih kompanija poput Mete i Googlea te lokalnih medija, stvarajući pritom dodatne prihode lokalnoj samoupravi i održavajući lokalni medijski ekosustav. Lani je tako iznos koji je Austrija uprihodila od te vrste oporezivanja narastao za čak 7,4 posto, to jest oko sedam milijuna eura.
- Preliminarni prihod od digitalnog poreza za 2023. godinu iznosi oko 103 milijuna eura, a godinu ranije iznosio je oko 96 milijuna eura - piše austrijski portal OTS. Konkretno, u Austriji tako oporezivanje usluga internetskog oglašavanja iznosi pet posto osnovice za procjenu i namijenjeno je tvrtkama s globalnim prometom od najmanje 750 milijuna eura i domaćim prometom od najmanje 25 milijuna eura od usluga internetskog oglašavanja. O uspješnosti austrijskog modela govori i tamošnji ministar financija Magnus Brunner.
- Naša strategija osigurava pravednost u digitalnom dobu. Osiguravamo da tvrtke koje ostvaruju značajnu prodaju u Austriji daju svoj pravičan udio. I dalje smo odlučni postići pravedno oporezivanje digitalnoga gospodarstva na međunarodnoj razini - izjavio je Brunner.