Obavijesti

News

Komentari 0

'Digitalni porez stvorio bi pravednije uvjete u odnosu lokalnih i globalnih medija'

'Digitalni porez stvorio bi pravednije uvjete u odnosu lokalnih i globalnih medija'
3

U RH su 2022. tech kompanije uprihodile 160 mil.eura. Taj iznos bi se oporezivao

VIDEO

Digitalni porez je nešto o čemu se jako dugo priča na razini Europe, ali i šire. U Kanadi se navodno već neko vrijeme razmatra uvođenje digitalnog poreza, a jedan od primjera uspješne implenetacije iste prakse je Austrija, europski prvak u digitalnom porezu. A što je s Hrvatskom? Ima li nade da slična praksa zaživi i kod nas te koliko bi država u tom slučaju, mogla pobrati šlaga?

- Rezultati za 2022. godinu pokazuju da je iznos koji su globalne tehnološke kompanije uprihodile u RH 160 milijuna eura. To je iznos koji bi se oporezivao nakon uvođenja digitalnog poreza. Globalne tehnološke kompanije Alphabet - Google i YouTube - te Meta - Facebook i Instagram - ukupno čine više od 70 posto tržišnog udjela digitalnog oglašavanja u Hrvatskoj. Ako bi se tome pridodali i oglašivački prihodi koji prolaze kroz njihove sustave, dok se sami oglasi prikazuju na web stranicama hrvatskih medija, udio bi bio i veći od spomenutih 160 milijuna eura - objašnjavaju u HUDI. Trenutačno pripremaju AdEx, odnosno studiju o tome koliko je sveukupno uloženo u digitalno oglašavanje kod nas 2023. godine.

U Austriji prihod od digitalnog poreza porastao je na 103 milijuna eura u 2023. godini
U Austriji prihod od digitalnog poreza porastao je na 103 milijuna eura u 2023. godini

- To ćemo objaviti u prvoj polovici ove godine - ističu.

O mogućnosti uvođenja poreznog nameta ove vrste u Hrvatskoj upitali smo i naše nadležno Ministarstvo financija, no do zaključenja ovoga broja nismo dobili nikakav odgovor. U Austriji se primjerice već tri godine naplaćuje digitalni porez, odnosno mehanizam koji izjednačava uvjete poslovanja između velikih kompanija poput Mete i Googlea te lokalnih medija, stvarajući pritom dodatne prihode lokalnoj samoupravi i održavajući lokalni medijski ekosustav. Lani je tako iznos koji je Austrija uprihodila od te vrste oporezivanja narastao za čak 7,4 posto, to jest oko sedam milijuna eura.

- Preliminarni prihod od digitalnog poreza za 2023. godinu iznosi oko 103 milijuna eura, a godinu ranije iznosio je oko 96 milijuna eura - piše austrijski portal OTS. Konkretno, u Austriji tako oporezivanje usluga internetskog oglašavanja iznosi pet posto osnovice za procjenu i namijenjeno je tvrtkama s globalnim prometom od najmanje 750 milijuna eura i domaćim prometom od najmanje 25 milijuna eura od usluga internetskog oglašavanja. O uspješnosti austrijskog modela govori i tamošnji ministar financija Magnus Brunner.

- Naša strategija osigurava pravednost u digitalnom dobu. Osiguravamo da tvrtke koje ostvaruju značajnu prodaju u Austriji daju svoj pravičan udio. I dalje smo odlučni postići pravedno oporezivanje digitalnoga gospodarstva na međunarodnoj razini - izjavio je Brunner. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju
Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio
FELJTON: ČERNOBIL, 5. DIO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio

Valerij Legasov je tvrdio da je vlast tajila greške u dizajnu reaktora, ali i prethodne nesreće u drugim elektranama. Dvije godine nakon černobilske katastrofe se objesio