Nakon što su učenicima dali da na nastavi koriste kompjutore oni su preko noći postali zainteresiraniji za rad, čak su im i rezultati iz vježbi postali bolji.
Pokazao je to eksperimentalni projekt koji posljednjih 18 mjeseci provode CARNet, Agencija za odgoj i obrazovanje (AOO), Otvoreno učilište Algebra i Hrvatski informatički zbor (HIZ). Cilj je bio ispitati kako bi učenici reagirali kad bi im se dio nastave iz prirodnih i društvenih predmeta održavao uz pomoć posebno kreiranih kompjutorskih programa. Pomoćnica ravnatelja CARNeta Branka Vuk objasnila je da je eksperimentalni projekt proveden u osnovnim školama OŠ Brodarica kraj Šibenika, OŠ Popovača i OŠ “Antun Bauer” iz Vukovara.
- Povratne informacije učitelja bile su jako pozitivne. Učenici su bili motiviraniji za rad, bolji su bili u rješavanju zadataka. Nisu primijetili razliku u snalaženju s materijalima između onih učenika koji inače pohađaju informatičku nastavu i onih koji je ne pohađaju. Učitelji su primijetili i to da je ovakav način rada prikladniji za ponavljanje već postojećeg gradiva nego za svladavanje novog, kao i to da je njegova povremena primjena poželjna, ali ne bi bilo dobro da istisne klasičnu nastavu - prenijela nam je Branka Vuk.
S ukupno 90 nastavnih sati u školskoj godini iz matematike, fizike, kemije, biologije, geografije, povijesti, engleskog i hrvatskog jezika bila su obuhvaćena 522 učenika i 15 nastavnika. Projekt je stajao 437.000 eura, što je namaknuto iz IPA fonda EU.
- Projekt traje od 19. kolovoza 2013. do 18. veljače ove godine. Dobili smo puno novca, nadam se da smo napravili vrijedan posao - dodala je.
U sklopu projekta educirano je i 29 učitelja informatike o načinima na koje slične obrazovne alate mogu izrađivati za svoje škole, a još 1722 nastavnika iz spomenutih osam predmeta završili su internetske seminare kako da ovakav, zasad eksperimentalni sustav, nastave primjenjivati na svoje učenike.Viktorija Hržica iz AOO-a istaknula je da je kurikulum pripremalo pet stručnih timova te da su pritom strogo pazili na regionalnu zastupljenost. Voditelji dva tima bili su iz Splita, a po jedan iz Zagreba, Osijeka i Rijeke. Na kraju su napravili priručnike za osam predmeta s ukupno 255 stranica, koji će ubrzo biti slobodno dostupni na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu Nikola Tesla (http://tesla.carnet.hr).
Dekan Pučkog učilišta Algebra Mislav Balković pokazao je nekoliko primjera kako su u konačnici izgledali zadaci koje su učenici rješavali na nastavi. Riječ je bila o engleskom jeziku, pa je tako jedan zadatak uključivao spajanje odgovarajućih riječi na hrvatskom i engleskom uz pomoć klika i povlačenja polja s pojedinom riječi. U drugom su pak učenici na isti način male crteže pojedinih predmeta iz svakidašnjeg rada s kompjutorom, poput aplikacije, USB-a ili tvrdog diska, trpali u nacrtane dvije košare nazvane “hardware” i “software”.
A program je odgovore ili prihvaćao, ako su bili točni, ili javljao da odgovor nije točan. Balković je pokazao i zadatak s rečenicama na engleskom jeziku u kojima su nedostajale pojedine riječi. Na tim mjestima stajali su padajući izbornici s izborom riječi koje je trebalo odabrati kako bi rečenice imale smisla.
- Mi iz Algebre bili smo zaduženi i za istraživanje utisaka kod učenika i učitelja. Za to smo napravili određene alate za ankete koji su ostali na raspolaganju AOO-u - rekao je Balković.
Marijan Frković iz HIZ-a priznao je da su u početku postojale nedoumice.
- Zapitali smo se kako ćemo provoditi projekt ako 50 posto nastavnika u Hrvatskoj nema dokazane informatičke vještine - objasnio je.
Riječ je, naime, o ECDL certificiranju, projektu koji se provodi u 150 zemalja svijeta kako bi taj certifikat posvuda postao standard u dokazivanju osposobljenosti za rad na kompjutoru. Projekt je obustavljen otprilike na pola zbog pomanjkanja sredstava, dodao je, pa su sad 21. 000 zaposlenih u obrazovanju, odnosno 61.000 ukupno u svim službama u Hrvatskoj, jako zadovoljni jer su popunili neke svoje rupe u znanju, dok su ostali povremeno zabrinuti da bi nedostatak takvog certifikata u nekom trenutku mogao biti presudan za eventualni gubitak radnog mjesta.
Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku