'Crvena voda' nije društveno angažiran roman, nego društveno važan roman, važan zato da ne bismo u ovom svojem malom trenutku velike povijesti zaboravili što smo, kakvi smo, kakvi možemo biti i zašto nikad nismo nevini. 

Tim je riječima predsjednica žirija Biljana Romić objavila kako je Jurica Pavičić novi dobitnik Nagrade Fric, koju dodjeljuje tjednik Express.  

Pavičiću je nagradu u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu uručila Gabrijela Kasapović, direktorica korporativnih komunikacija Atlantic Grupe, čiji je brend Barcaffe, kao sponzor nagrade, autoru najbolje knjige neprevedene fikcijske proze darovao 75.000 kuna. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

U užem izboru, uz njega, bili su i: Selvedin Avdić s romanom “Kap veselja”, Ivica Đikić i njegovo “Ukazanje”, Tanja Mravak sa zbirkom priča “Naša žena”, Dino Pešut sa svojim prvijencem “Poderana koljena” i Marko Vidojković sa svojim znanstvenofantastičnim romanom “E baš vam hvala”.

Pavičiću je, uz novčani iznos, pripala i mobilna skulptura žiroskopa.

- Fric nikako ne želi biti još samo jedna u nizu, već želi ostati nagrada koja će hrvatskim književnicima i književnosti vratiti dostojanstvo koje im u našemu društvu i pripada - objasnio je glavni urednik Expressa Alen Galović zašto je njegov tjednik pokrenuo nagradu nazvanu po nadimku Miroslava Krleže.

Zahvalio se i sponzorima, bez kojih, kako je rekao, ne bi bilo nagrade, a posebno Gabrijeli Kasapović, koja je surađivala na dodjeli nagrade dok ona još nije imala ni ime. 

- Zahvaljujemo i glavnom uredniku 24sata Goranu Gavranoviću, koji je i idejni začetnik nagrade - rekao je Galović. 

Pavičić je naglasio kako, pišući roman, objavljen u izdanju Profila, nije mogao pobjeći od svakodnevice. 

- Likove uvijek pišem u socio-ekonomskom kontekstu, da ne žive u zrakopraznom prostoru nego da prate događanja u našem društvu - objasnio je Pavičić tajnu svog uspjeha.

Pavičićev je roman, stoji u obrazloženju nagrade, složen, promišljen i zreo triler sustavno uronjen u traumatičan društveni kontekst koji preispituje do krajnjih granica njegove rastezljive mrakove.  

“Crvena voda” vodi nas u 1989. godinu, kad u malome mjestu na dalmatinskoj obali nestaje sedamnaestogodišnja djevojka. Roman nas s likovima ostavlja punih 27 godina, koliko traje njegova radnja.

- Na tragu psiholoških trilera Ruth Rendell i Patricije Highsmith, autor je mnoštvo naratorskih glasova psihološki oslikao do tančina i vjerno, razgranatu strukturu romana održao je iznimno prohodnom, samu radnju majstorski upotpunio i podstavio detaljno seciranom slikom urušenoga društva kao pozadine za dramu tektonskog raslojavanja jedne, ili bolje reći, mnogih obitelji - zaključila je Romić. 

---

Kako je nagrada nastala po uzoru na prestižni Booker, žiri su, umjesto da ga sačinjavaju samo predstavnici književne struke, činili istaknuti pobjednici iz raznih profesija.

Uz Romić kao prevoditeljicu i predstavnicu književne struke, o novom Fricu odlučivali su i Hana Jušić kao umjetnica općeg spektra, povjesničar Hrvoje Klasić kao predstavnik humanističkih znanosti, ginekolog Dubravko Lepušić kao predstavnik egzaktnih znanosti, Boris Rašeta kao publicist i Igor Vikić kao predstavnik tjednika Express.

Članovi žirija slažu se u jednom: Hrvatska književnost svakako ima budućnost. 

- Želimo nagraditi knjige koje su napisane za sadašnjost, ali govore za vječnost, baš onakve kakve je pisao i Krleža - pojasnio je književni kritičar Kruno Lokotar, koordinator nagrade.

Nagrađeni autor iskoristio je priliku da se ispriča Krleži na nerazumljivanju, koje je u mladosti pokazivao za njega. 

- Odrasli smo u kasnom socijalizmu, u periodu kad je Krleža bio mrtvi lektirni klasik, jezik na kojem je on pisao nije nam bio razumljiv, svijet o kojem je on pisao nije više postojao, a oko njega je postojala pozlata ideološke primjerenosti - ispričao je Pavičić. Dodao je kako su tada svi Krležu čitali onako kako se čita lektira - dakle, najmanje iz gušta. Da je netko tad izgovorio kako mu Krleža spada u najdraže pisce, kaže Pavičić, pomislili biste da je prijesni lažov. 

- Sve se to, dakako, jako promijenilo. A promijenilo se zato što se pojavio ključni sastojak za razumijevanje Krleže: a to je (srednjoeuropski) kapitalizam. Jednu državu, jedan režim i 30 godina kasnije, cijelog smo Krležu još jednom proživjeli. Prošli smo rat i novu Galiciju, prošli Hypo Adria Banku, bankrot Agrokora, Horvatinčićevo gaženje Salpeitrovih.

Prošli smo nove barake Pet be, prošli mračne prinčeve tranzicije, generale koji postaju milijunaši, korporativne prevare, obnovu srednjoeuropskog kiča i klerikalizma kao vladajuće ideologije - priča nagrađeni književnik i publicist.

Cijeli njegov naraštaja, kaže, tek je sa zakašnjenjem skrušeno shvatio da Fric nije pljesnivi arheolog davne nerazumljive prošlosti, nego distopijski prorok cikličke budućnosti. 

- Sori, Fric. Sad vidimo u čemu je bit. I iskreno - volio bih da nismo to uvidjeli. Volio bih da si ostao papirnati lektirni klasik. Nažalost - nisi - zaključio je Pavičić.

Uz korepetitora Vjekoslava Babića, prvakinja HNK-a Mira Vlahović i Branka Sekulić-Ćopo, solistica HNK-ove Opere, pobrinule su se za glazbeni program uoči samog proglašenja pobjednika.

Šest finalista

Selvedin Avdić:  'Kap veselja'

Miran se nakon rata vraća u grad i odlučuje živjeti mirno. Priča o ljubavi, nemoći, pravdi, sjećanju i borbi.

Ivica Đikić: 'Ukazanje'

Crkva žicom ograđuje brdo s kojeg životinje gledaju u nebo. Roman govori o licemjerju Crkve i države.

Tanja Mravak: 'Naša žena'

Zbrika priča o mrvicu neobičnim ženama kojima je i mrvica dovoljna da ih ne smatraju uobičajenim ženama.

Jurica Pavičić: 'Crvena voda'

Prateći slučaj nestale djevojke, roman nas vodi kroz razdoblje rata te pretvorbe i privatizacije nakon njega.

Dino Pešut: 'Poderana koljena'

Dane je mladi umjetnik i homoseksualac koji iz Hrvatske, bez obzira na karijeru, odlazi u Berlin potražiti sreću.

Marko Vidojković: 'E baš vam hvala'

Alternativna povijest Jugoslavije. Političko vodstvo, uz pomoć Josipa Broza Tita 2.0, sprečava raspad SFRJ.

Na sam natječaj prijavilo se stotinjak autora.