Da situacija u hrvatskom zdravstvu ide u iznimno lošem smjeru pokazuju i najnoviji rezultati Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite u svim europskim zemljama. Hrvatska je po ovom indeksu u 2017. godini na rang listi 26. od ukupno 35 zemalja. To je pad za sedam mjesta u odnosu na 2016. godinu, kad smo bili 19. na listi. Sve u svemu, pretekle su nas Srbija, Slovenija i Crna Gora. Kako indeks ističe, među najvećim problemima u Hrvatskoj je što naši bolesnici teško dolaze do liječnika specijalista, kao i do nužnih dijagnostičkih pretraga.
Liste čekanja su nam se produljile. Dijagnostika, poput CT snimanja, po ovim mjerilima je u našoj državi teško dostupna.
Teško do specijalista
Također, nema dovoljno dobrih rezultata u prevenciji visokog tlaka, pušenja i alkoholizma. Istodobno, analiza pokazuje da naši bolesnici teže od ostalih Europljana dolaze do novih lijekova za rak, artritis i smanjivanje kolesterola. Europski zdravstveni potrošački indeks (Euro Health Consumer Index – EHCI) dodjeljuje maksimalno 1000 bodova zemljama s obzirom na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite. Hrvatska je dobila 620 bodova, a u pojašnjenju vrednovanja ističe se kako je naša država prethodnih godina bila svojevrsno čudo među republikama bivše Jugoslavije. No taj epitet definitivno više ne zaslužuje, a previranja u zdravstvenom sektoru te nedostatak prave reforme i konkretnih poteza pogurao nas je prema dnu europske ljestvice.
Beskrajna sanacija
To kaže i saborska zastupnica i liječnica Ines Strenja Linić (Most). Smatra da zdravstvo treba voditi u skladu s financijskim mogućnostima, kontrolirati i rezati troškove.
- Kvaliteta zdravstvenih usluga u Hrvatskoj još će padati ako najveći dio financija i dalje bude odlazio na plaće liječnika koji su, pritom, iznimno nezadovoljni. Odgovorni ljudi boje se javnosti, umjesto da bez zadrške prikažu kompletnu krvnu sliku zdravstva, onu realnu. Nemamo ništa od toga da do besvijesti saniramo zdravstvo umjesto da svjedočimo ključnim potezima – smatra Ines Strenja Linić.
Prema njezinu mišljenju, veliki je nedostatak što Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu ne radi posao zbog kojeg je osnovana, a to je kvalitetna i detaljna kontrola zdravstvene zaštite.
Također kaže da nemamo jasne zdravstvene i dijagnostičke smjernice, a isto tako da nije dobro što previše ustanova radi, primjerice, isti zahvat. Mnoge bi zahvate, smatra saborska zastupnica, trebalo obavljati samo u nekoliko stručnih centara, kako radi i razvijena Europa. Strenja Linić se slaže s procjenom EHCI-a da nemamo dobru prevenciju.
'Objedinite svu nabavu'
Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata, kaže da rejting prema EHCI-u smatra realnim. Strahuje da ne bude i gore, osobito ako prođe novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
- Ako prođe nacrt zakona i ako neki pohlepni lobisti dođu na svoje, nažalost, bit će nam i gore – kaže Drlje. Toga, smatra, nema nigdje u svijetu, a upravo u miješanju privatnog i javnog zdravstva, prema njegovu mišljenju, leži najveći razlog urušavanja zdravstvenog sustava.
Drlje vjeruje da je 24 milijarde kuna, koliko iznosi hrvatski zdravstveni proračun, sasvim dovoljno za funkcioniranje sustava, ako se s njima raspolaže u maniri dobroga gospodara. Drlje u prvom redu smatra da bi trebalo objediniti javnu nabavu svih naših zdravstvenih ustanova te da bi se na taj način moglo uštedjeti između 600 milijuna i milijardu kuna. Nadalje, kaže da država mora u fond HZZO-a uplaćivati onih milijardu i pol kuna svojih davanja te da odgovornost ljudi koji upravljaju zdravstvenim sustavom mora biti maksimalna, na svim razinama. Jednako tako, te ljude bi za dobre poteze trebalo i nagrađivati, kaže Drlje, a za sve loše sankcionirati. I naposljetku, predsjednik UHP-a tvrdi da bi se svi slobodni bolnički kapaciteti trebali staviti u funkciju te da bi se ljudi trebali platiti za taj dodatni rad. Drugim riječima, dijagnostički uređaji ne bi smjeli u poslijepodnevnim satima biti izvan funkcije i neiskorišteni.
Ovaj pad rejtinga sigurno nije nešto čime se možemo pohvaliti, kaže Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
'Prevencija je najvažnija'
- Hrvatska ima vrhunske stručnjake koji liječe naše pacijente, ali sustav i birokracija nam ne dopuštaju da znanje i vještine implementirano u praksu te da imamo konkretne rezultate djelovanja. Liste čekanja su problem koji je nastajao godinama, a moguće ga je vrlo lako riješiti. Jednostavno, prilagodbom na E-sustav, o kojemu hrvatsko zdravstvo samo priča, no ne poduzimaju se nikakvi koraci u savladavanju osnovnih prepreka - tumači Jasna Karačić te dodaje da u prevenciji zaostajemo jer se ne provodi dovoljna edukacija i podizanje svijesti o preventivnim nacionalnom programima. Bivši ministar zdravstva i zastupnik SDP-a Siniša Varga jučer je izrazio zabrinutost zbog pada Hrvatske na ljestvici EHCI-a.
- Godine 2015., kad sam bio ministar, Hrvatska je bila na 16. mjestu, imala je 707 bodova od mogućih 1000 i samo su je tri boda dijelila od najboljih sustava. Sad smo pali na 26. mjesto, tik smo do Albanije i 24 boda nas dijele da budemo u društvu najgorih zemalja - rekao je na konferenciji za novinare u Saboru.
Upozorio je kako hrvatski zdravstveni sustav stagnira i nazaduje te pozvao na reforme jer Hrvatska može bolje.
- Javno pozivam Ministarstvo zdravstva da poboljša zdravstveno stanje nacije i provodi reforme na dobrobit svih - rekao je Varga.