Prvi rezultati popisa stanovništva pokazali su da je u Hrvatskoj manje od četiri milijuna stanovnika. U zadnjih 10 godina izgubili smo oko 400.000 stanovnika.
Željka Josić, dr. med., državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade rekla je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno kako su ljudi iskoristili otvaranje granica ulaskom u EU te da ih se za to ne može kriviti.
- Nećemo u potpunosti zaustaviti val iseljavanja - poručila je i dodala kako se taj val želi usporiti. Na statistiku, ističe, nije utjecalo samo iseljavanje, već se mijenjaju i drugi trendovi poput kasnijeg rađanja prvog djeteta.
Prof. dr. sc. Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekao je kako je izlaz iz situacije prvo priznati da postoje problemi, a zatim snažna politička volja i sredstva. Političkim i ideološkim temama nema mjesta, rekao je.
'Treba nam suglasje vladajućih i opozicije, a ne prepucavanje'
- Izlazna strategija je ne optuživati tko je manje učinio jer rezultati su tu. Nije to tako svugdje, Slovenija ne gubi stanovništvo. Moramo se prvo suočiti sa činjenicom da mi imamo zaista vrlo lošu ukupnu demografsku sliku, a osobito prostornu - rekao je. Poručio je kako je neminovno jednom konačno postići suglasje oko ključnih problema koje tište Hrvatsku, a najveći problem je demografski.
Akrap dodaje kako vladajući i opozicija moraju pronaći suglasje, no trenutno gledamo samo prepucavanja.
Ivan Anušić, osječko-baranjski župan poručio je kako rezultati nisu loši samo za Slavoniju, nego za cijelu Hrvatsku.
- Problem koji je demografski je problem koji se vuče iz 70-ih godina prošlog stoljeća - rekao je. Složio je da je riječ o dugoročnom procesu u kojem nema mjesta politikantstvu.
Poručio je da je SDP "jedva dočekao" ovakvu situaciju kako bi okrivili Vladu te dodao da su Grbin i SDP "jedna od zadnjih stranki koja bi u ovom trenutku mogla bilo što reći kada govorimo o projektu Slavonija".
- Ljudi koji su ispregovarali statističke regije u kojoj su Slavoniji izbili izravno milijarde kuna - rekao je.
Kaže kako se mora pronaći model kako ruralnim dijelovima Dalmatinske zagore, Like, Banovine, Slavonije, Srijema i Posavine omogućiti jednostavnije financiranje, jeftiniji život i lakše investicije investitora na tim područjima. Slavoniji, ističe, nedostaje radnih mjesta.
Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan poručio je da su najbolje demografske mjere dobra i stabilna ekonomska politika, obrazovna politika, zdravstvena politika te ukoliko nema kriminala i korupcije u politici, kao i vjera ljudi u institucije.
- Ja mislim da nema danas ni jedne općine, grada i županije koja nema neku vrstu demografskih mjera ili pomoći - rekao je i dodao kako nije siguran da su one dobro usklađene.
- Ali sada je idealna prilika nakon popisa stanovništva da napravimo dobru analizu, dobru inventuru i da vidimo mjere - poručuje.
'Žao nam je, ali nismo iznenađeni'
Sandra Krpan, zamjenica gradonačelnika grada Rijeke, rekla je kako ona i gradonačelnik nisu zabrinuti time što Rijeka ima 20 tisuća stanovnika ranije. Istaknula je da im je žao, no da nisu iznenađeni.
Poručila je da je Rijeci učinjena nepravda 1993. godine, kada je grad sveden na 44 kvadratna kilometra. Stanovnici su se pretežno iselili u prsten Grada Rijeka te lokalne samouprave oko grada, istaknula je.
- Mi ćemo sada doživjeti jedan veliki razvojni ciklus, otvorit ćemo nova radna mjesta. I naravno da nam je drago ako netko ima dobar posao, zašto ne bi riješio svoje stambeno pitanje primjerice u općini Viškovo ili u gradu Kastvu, kada će doći do stambenih kvadrata koji će biti jeftiniji nego u Rijeci? - upitala je i dodala kako Rijeka nema gdje graditi, a kada se gradi - jako je skupo.
No, ono što mogu napraviti, poručuje, je podići kvalitetu života.
Razlozi iseljavanja nisu samo ekonomski
Željko Burić, gradonačelnik Šibenika, kaže kako nisu samo ekonomski razlozi iseljavanja stanovništva.
- Nažalost, mi živimo na područjima s kojih migracije i iseljavanja traju 70 godina i više. Naravno, iz različitih razloga. Da bi čovjek ostao, uz dobru plaću, riješen osnovni problem egzistencije, a to je stambeni kvadrat, morate imati i osjećaj uređene države. To podrazumijeva laku i logičnu dostupnost zdravstvenog sustava, socijalne skrbi, naravno, briga za starije i nemoćne, pa do onih banalnih stvari poput organiziranog prometa, povezanosti između gradova i općina unutar jedne županije - kazao je.