Izmjene zakona o sprečavanju sukoba interesa izazivaju zabrinutost u Europskoj Komisiji jer ih se izravno dovodi u kontekst moguće korupcije, rak rane na čijem iskorjenjivanju Bruxelles inzistira. Javni natječaji, smatraju, važna su poluga u borbi protiv korupcije. Usto, sprečavanje korupcije spada pod poseban monitoring, odnosno pod 23. poglavlje, Pravosuđe i temeljna prava, s kojim je Hrvatska ionako imala problema pri pristupnim pregovorima, javlja Večernji list detalje iz izvještaja o monitoringu koji će EK objaviti ovog mjeseca. 

Hrvatskoj je do sada više puta bilo ponovljeno da razgovara s Europskom komisijom namjerava li promijeniti koji zakon, posebice onaj iz sektora koje pokrivaju poglavlja pod monitoringom, kaže Večernjakov sugovornik blizak Bruxellesu. 

On kaže da države članice moraju obavijestiti EK o izmjenama zakona koji se tiču zajedničke legislature. Iako Hrvatska formalno još nije članica EU, takvo ponašanje se ipak očekuje, ono je poželjno i pokazuje političku dobru volju. Hrvatska je do sada radila drugačije – donijela bi zakon, a onda bi bila pozvana u Bruxelles na konzultacije. 

Primjerice, bez konzultacija s Bruxellesom stavljen je poseban namet telekomunikacijskim kompanijama za koji EK traži da se ukine,  a donijete su i izmjene ovršnog zakona, koje predviđaju ukidanje javnih ovršitelja. 

Ipak, oštre kritike ili sankcije će izostati zbog dva razloga: EK je uvijek oprezna, radije se povede izjavom nego pisanim upozorenjem, ali i zbog toga što ne postoji zajednička europska legislativa koja propisuje kako se biraju članovi nadzornih odbora pa tako EK nema na osnovi čega, primjerice, zabraniti ili osuditi politička imenovanja.

>>> Više pročitajte OVDJE.