Europski parlament pozvao je u četvrtak države članice da ulože veće napore u borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u svjetlu rastućih troškova za kućanstva, predloživši uvođenje moratorija na isključivanje grijanja zimi.

Rezolucija EP-a, koju je pripremio mađarski zastupnik Zelenih Tamas Meszerics, upozorava da se od 2008. do 2013. broj ljudi izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u povećao sa 117 milijuna na 122,6 milijuna.

Godine 2013., 16,7 posto stanovništva EU-a bilo je izloženo riziku od siromaštva nakon socijalnih transfera, 9,6 posto živjelo je u teškoj materijalnoj oskudici, a 10,7 posto u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.

Siromašna  kućanstva troše najveći dio svojih prihoda na hranu, stanovanje i grijanje. Deset posto europskih građana 2015. nije na vrijeme platilo račune  za vodu i grijanje, 12 posto nije si 2014. moglo priuštiti primjereno grijanje stanova, a 16 posto živjelo  je u vlažnim stanovima koji su prokišnjavali, po europskim statistikama.

Takva kretanja u suprotnosti su sa strateškim ciljem EU-a definiranim u strategiji Europa 2020. po kojem bi broj ljudi izloženih riziku od siromaštva i socijalnoj isključenosti trebalo smanjiti za najmanje 20 milijuna do 2020. godine.

Holistički pristup

Zastupnici stoga u neobvezujućoj rezoluciji pozivaju Europsku komisiju i države članice da ulože veće napore u borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i usvoje integriranu strategiju kako bi suzbili taj problem kroz holistički pristup koji obuhvaća ekonomske i obrazovne politike, poticanje zapošljavanja, energetiku, promet i socijalnu politiku na osnovi najboljih praksi.

Konkretno, predlažu da podrže moratorij na isključivanje grijanja tijekom zime kako bi se osiguralo da nijedno kućanstvo zimi ne ostane bez grijanja te da ona kojima se to dogodi moraju biti ponovno spojena na struju ili plin, a da troškovi povezani s time budu javni s obzirom na to da su socijalne politike u nadležnosti nacionalnih vlada. Pritom treba uzeti u obzir standarde Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji propisuju primjerenu temperaturu u kućanstvu.

Traže i da se provede procjena utjecaja minimalnih plaća u EU-u i ocijeni kako bi se moglo na nacionalnoj razini osigurati odgovarajući minimalni dohodak iznad praga siromaštva od 60 posto srednje vrijednosti dohotka u svim državama članicama, u skladu s nacionalnim praksama i tradicijom te poštujući karakteristike svake pojedine države.

Potrebno je također osigurati učinkovitije, ciljanije i bolje nadzirano korištenje europskih strukturnih fondova kako bi se suzbilo energetsko siromaštvo, rastući troškovi života, socijalna isključenost, neodgovarajući uvjeti stanovanja i problem slabe kvalitete raspoloživih stambenih jedinica. Komisija bi trebala omogućiti veću fleksibilnost u tom pogledu.

EU se poziva da organizira summit posvećen borbi protiv siromaštva, krajnjeg siromaštva i socijalne isključenosti te osiguranju pristojnog životnog standarda.

Zastupnici se zauzimaju za povezivanje socijalnih politika i energetske politike. Komisiju i države članice pozivaju da osiguraju sredstva i donesu politike za smanjivanje siromaštva i energetskog siromaštva. Konkretno, poziva ih se da osiguraju mikrozajmove ili zajmove bez kamata ili s niskim kamatama (npr. putem Europske investicijske banke) kućanstvima s niskim prihodima kako bi im se pomoglo u ulaganju u obnovljive izvore energije ili energetsku učinkovitost, primjerice izolaciju stambene jedinice, solarnu energiju i energetski učinkovite uređaje.

Pozivaju se i da poboljšaju pristup primjerenom socijalnom stanovanju i potiču ulaganja u energetsku učinkovitost socijalnih stanova kroz europske fondove.

Izvješće traži također da se smanji velik jaz u plaćama u EU između muškaraca i žena, što je glavni uzrok siromaštva među ženama. Na europskoj razini ta razlika iznosi 16,3 posto, a u Hrvatskoj 7,4 posto, po podacima Eurostata iz 2013. Upozorava se da su samohrani roditelji, u većini slučajeva žene, izloženi većem riziku od siromaštva (34 posto).

Komisiju i države članice poziva se na kraju da pojačaju napore na suzbijanju socio-ekonomskih nejednakosti, donesu strategije za promicanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te da osiguraju da svi ljudi imaju pristup pitkoj vodi.