Europska komisija najavila je u četvrtak da će pred sudom Europske unije u Luksemburgu pokrenuti postupak protiv Slovenije zbog neovlaštene zapljene dokumenata Europske centralne banke (ECB),  do čega je došlo prilikom kriminalističke istrage koju je slovenska policija provela u zgradi slovenske središnje banke 6. srpnja 2016. godine.

Tijekom nacionalne istrage protiv zaposlenih u  središnjoj banci u Ljubljani slovenski su organi, uz dokazni materijal protiv osumnjičenih, neovlašteno zaplijenili i zaštićenu dokumentaciju i računalnu opremu Europske centralne banke (ECB) koja nije bila povezana s istragom, a slovenske vlasti ni nakon više pokušaja nisu dali zadovoljavajuće obrazloženje tog "jednostranog poteza" niti se uspjelo doći do sporazumnog rješenja, naveli su u izjavama u Bruxellesu predstavnici Europske komisije, prenose slovenski mediji.
Prema tvrdnjama Komisije, koja se sada odlučila na tužbu, Slovenija je istragom u svojoj središnjoj banci, koja je s obzirom na članstvo Slovenije u Europskoj monetarnoj uniji dio Eurosustava, prekršila pravilo zaštićenosti arhiva ECB-a,  prema protokolu 7 iz Ugovora u funkcioniranju EU-a. Osim toga, tvrde u Bruxellesu, Slovenija nakon toga u pokušajima Komisije da se dođe do sporazumnog rješenja nije djelovala konstruktivno, čime je prekršila 4. član Ugovora o djelovanju EU-a koji članice u njihovim međusobnim odnosima i odnosima s ustanovama EU-a obvezuje na "lojalnu suradnju", kršeći tako europsko pravo.

Zanimljivo je da se Slovenija prilikom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog neimplementacije arbitražne odluke o granici također pozivala na isti član Lisabonskog ugovora te tvrdila da Hrvatska neprovedbom arbitražne presude krši europsku pravnu stečevinu i načelo lojalnosti u suradnji.
Slovenska policija je 2016. godine pokrenula istragu zbog sumnji da su vodeći ljudi u središnjoj banci 2013. godine sudjelovali u "friziranju" dokumentacije o bilancama državnih banaka prije nego što su one zbog loših kredita dokapitalizirane  proračunskim sredstvima i tako sanirane nakon velike bankarske krize, navodno u suradnji s nižim službenicima europskih institucija.
Neki slovenski ekonomisti, među njima i makroekonomist Jože Mencinger, tvrde da je opsežna sanacija slovenskih banaka 2013. bila nepotrebna, odnosno da su njihovi loši krediti i potencijalni gubici u njihovim bilancama namjerno prikazani većima i "napuhani" kako bi se banke kasnije privatizirale.

Odmah nakon što je kriminalistička istraga provedena u prostorijama središnje banke u Ljubljani protiv zapljene dokumenata ECB-a kod slovenskih vlasti prosvjedovao je guverner ECB-a Mario Draghi te o tome obavijestio Europsku komisiju.
Bivša slovenska vlada, koju je vodio Miro Cerar, te slovensko državno odvjetništvo tada su izjavili da kriminalistička istraga nije povrijedila privilegije i imunitet koji prilikom sudskih i drugih postupaka uživaju predstavnici institucija EU-a jer su se pod istragom našli slovenski državljani i javni službenici.
Slovenski nacionalni istražni ured (NPU), specijalizirani odjel policije za gospodarski i organizirani kriminal, u prosincu prošle godine je potvrdio da je protiv više službenika središnje banke podnio kaznenu prijavu zbog "zloporabe službenog položaja", a u vezi sa sanacijom slovenskih banaka 2013. godine.
Prema navodima slovenskih medija, među prijavljenima su svi članovi savjeta središnje banke iz tog vremena, a i bivši guverner Boštjan Jazbec, koji je lani otišao na novu dužnost u Bruxelles, prije završetka redovitog petogodišnjeg mandata u Sloveniji.