Svi mirovinskih fondovi lani su ostvarili dobit izvan svih očekivanja, a najveći mirovinski fond B, koji postoji od 2002., imao je prinos od velikih 9.04 posto, istaknuli su to u ponedjeljak na konferenciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
To znači, primjerice, da su na 100 kuna koje se izdavajaju za mirovine fondovi u prosjeku zaradili dodatnih devet kuna.
- Možemo biti zadovoljni prošlom godinom, tržišta su lijepo radila i to se vidi na rezultatima rada mirovinskih fondova. Fond A, koji može najviše ulagati u dionice, ostvario je dojmljivih 13,22 posto prinosa, Fond B 9,04 posto prinosa i fonda C, koji je najkonzervativniji i koji je namijenjen osobama koje su blizu kraja radnog vremena, imao je prinos od 5,43 posto – rekao je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.
Kada se ti prinosi umanje za inflaciju od 1,3 posto, obvezni mirovinskih fondovi i dalje su imali respektabilan rast.
Svjetsko financijsko tržište najviše je pogodovalo rastu prinosa u fondovima A koji pripadaju kategoriji rizičnih fondova i koji time donose veća očekivanja u prinosima. Pritom najveći broj građana u Hrvatskoj pripada fondu kategorije B (njih 95 posto) koji su imali prosječan godišnji prinos od velikih 9,04 posto. Prošlu godinu fondovi pamtit će kao izuzetno dobru, izvan svake procjene svjetskih i domaćih analitičara.
Osvrćući se na rad fondova od početka mirovinske reforme od 2002. na konferenciji su istaknuli kako oni rasli više od očekivanja. Uz cilj da prinos bude dva posto iznad inflacije, redovito su ti prinosi bili bitno veći.
Kristijan Buk, predsjednik Uprave AZ d.o.o društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, pojasnio je okruženje u kojem je imovina fondova rasla.
- Središnje banke nastavile su s ekspanzivnom monetarnom politikom tijekom 2019. i to je dovelo do povećanja novca u opticaju te do porasta vrijednosti praktično svih klastera imovine. Kakav je dugoročni efekt toga, to je neizvjesno. Pritom trgovinske razmirice između Kine i SAD-a te između SAD-a i Europe negativno utječu i usporavaju gospodarstva – rekao je Buk. Mirovinski fondovi trenutačno rade u okruženju negativnih kamatnih stopa (kao što je to u Francuskoj i Njemačkoj), a tome se još opiru SAD i Velika Britanija. Kamatne stope su globalno na povijesno niskim razinama. U Hrvatskoj one nisu negativne, ali su vrlo niske pa je prinos na hrvatsku desetogodišnju obveznicu 0.7 posto pa su i prinosi na ulaganja u obveznice sve manje zanimljivi fondovima.
- Nekonvencionalna politika većine globalnih središnjih banaka postaje sve više konvencionalna, pa imamo novo normalno, a to je dugoročna ekspanzivna politika s relativno niskim kamatnim stopama. Premije rizika su vrlo niske, čak za neke klase imovine ne postoje, što je suprotno onome što smo učili u školama. Na tržištu prevladava konsenzus da se očekuje nastavak niske inflacije, niskih kamata i očekuje se slabljenje trgovinskih i geopolitičkih tenzija. Na domaćem tržištu postoji optimizam vezan za stjecanje investicijskog kreditnog rejtinga, za proces pristupanja europskoj montiranoj uniji... - nizao je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.
S obzirom na tako niske kamate, u svijetu je već krenuo trend da fondovi sve manje ulažu u državne obveznice koje daju niske prinose, a sve više u neka nova područja. To su najavili i iz naših mirovinskih fondova koji imaju potencijal od 110 milijardi kuna. Spremni su ulagati državne infrastrukturne projekte, privatizaciju i dokapitalizaciju, strane dionice, energetske projekte...
- Vrijeme u kojem se lagano moglo zarađivati na obveznicama je završilo. U budućnosti ćemo puno više diverzificirati ulaganja i na to smo se pripremili – rekao je Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, najavljujući da će ova godina biti puno teža za ostvarivanje prinosa nego prošla.