Izvor iz ministarstva izjavio je novinarima da će javni dug dosegnuti 119,3 posto BDP-a u 2026. godini te 121,7 posto u 2027. godini – što je više nego dvostruko od referentne granice od 60 posto BDP-a kojoj članice EU-a moraju težiti.
Te su brojke nezapamćene od 1978. godine, prema podacima francuskog statističkog instituta Insee.
Francuska je treća najzaduženija zemlja u eurozoni, odmah iza Grčke i Italije. U Španjolskoj je dug u srpnju pao ispod 100 posto BDP-a, dok je Portugal u 2025. godini smanjio svoj dug na ispod 90 posto BDP-a.
Izvor je naveo da je rast francuskog duga "posljedica deficita koji i dalje ostaje visok".
Prema pravilima EU-a, javni deficit – godišnji manjak prihoda u odnosu na rashode – ne bi smio prelaziti tri posto BDP-a.
Međutim, u Francuskoj prošle je godine iznosio 5,1 posto BDP-a, a vlada predviđa da će ove godine dosegnuti 5,4 posto.
Francuska, koja je protekle dvije godine pod posebnim nadzorom EU-a zbog ovih visokih brojki, očekuje da će njezin deficit pasti na pet posto iduće godine – kada se održavaju predsjednički izbori.
Masovni rezovi u 2027. godini
Premijer Sebastian Lecornu, predstavljajući u četvrtak nacrt proračuna, izjavio je da vlada planira provesti prilagodbe i rezove u vrijednosti od 54 milijarde eura u proračunu za 2027. godinu.
No, s obzirom na to da se bliže izbori prepustio je parlamentu da odluči o nekim od osjetljivijih mjera, poput vladina prijedloga da se smanje porezne olakšice za umirovljenike.
Predsjednik parlamentarnog odbora za financije, Eric Coquerel iz radikalno lijeve stranke Nepokorena Francuska (LFI), već se usprotivio proračunskim rezovima, ističući da će oni neselektivno pogoditi sve slojeve stanovništva pa tako najteže zahvatiti najsiromašnije.
Prognoza gospodarskog rasta za 2026. godinu nedavno je revidirana naniže, budući da je francusko gospodarstvo pogođeno slabom osobnom potrošnjom te, odnedavno, skokom cijena energenata uzrokovanim američko-izraelskim ratom protiv Irana.