Znanstveni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta dr.sc. Tvrtko Korbar, objavio je precizniji uvid u geologiju petrinjskog područja.
POGLEDAJTE VIDEO
Naime, timovi Zavoda za geologiju su skupljali tektonske podatke nakon potresa koji je pogodio područje Banovine.
Korbar je pozvao stanovnike da na stranicama geološkog instituta pronađu podatke o potresima te, ukoliko imaju, pošalju fotografije i informacije o pukotinama na terenu, izljevima pijeska u dolinama rijeka, koje će im pomoći u definiranju rasjeda koji su pukli tijekom potresa i tako postali aktivni, prenosi HRT.
- Na temelju novinarskih dojava napravila se koncepcija istraživanja na terenu - rekao je znanstvenik.
'Potresi u Sisačko-moslavačkoj županiji i Zagrebu se razlikuju'
Na području Banovine postoje dva rasjeda no, njihov prikaz se razlikuje u potpunosti od onog koji je zatresao Zagreb.
Potresi u Sisačko-moslavačkoj županiji i Zagrebu nisu povezan, objašnjava.
Radi se, kako kaže, o dva odvojena epicentralna područja te ističe da svaki potres daje dobre znanstvene podatke koji služe za obrade seizmologa i modeliranje geoloških rasjeda koji su aktivni tijekom potresa.
Sve informacije s terena potvrdile su da se radi o razmicanju kilometarskih blokova oko Petrinje, u smjeru ili suprotno od satelita koji je prešao prije i poslije na terenu koji je zadesio potres.
- Sjeverozapadni blok se pomaknuo za 30-ak centimetara, a jugoistočni blok se pomaknuo 30-40 centimetara - rekao je.
Znanstvenik kaže kako su to horizontalni pomaci koji su očekivani te da je sam slom na dubini od 50 kilometara biometarskih dimenzija i ti blokovi su se pomaknuli metar do dva. Na taj način oslobodila se silna energija koja je izazvala primarne i sekundarne manifestacije potresa na površini terena.
Ističe kako na krškom području ne bi bilo urušenih jama, ali bi bilo površinskih pukotina.