Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u subotu u Zagrebu da ne treba manipulirati brojem žrtava ustaškog logora Jasenovac i da kanonizacija Alojzija Stepinca nije uperena protiv srpskog naroda.

Carigradski patrijarh Bartolomej I. rekao je u subotu u Jasenovcu da su u tom ustaškom logoru za vrijeme Drugog svjetskog rata stradale stotine tisuća Srba, a u pravoslavnoj liturgiji spomenuto je oko 700.000 srpskih žrtava.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović se nakon toga u Zagrebu sastala s arhiepiskopom carigradskim koji boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj.

"Treba učiti od povijesti, ali gledati u budućnost i zato nisu dobre manipulacije s brojkama žrtava koje su se i danas mogle čuti u Jasenovcu“, rekla je Grabar Kitarović na sastanku s Bartolomejem I. 

Istaknula je važnost kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, žrtve komunističkog režima rekavši da ona nije uperena protiv niti jednog, posebno ne protiv srpskog naroda, priopćio je njezin ured.

Grabar-Kitarović izrazila je poštovanje prema svim žrtvama i osudila bilo kakve pokušaje revizionizma, dodaje se u priopćenju.

Hrvatska predsjednica i carigradski patrijarh složili su se o važnosti dijaloga kao načina za rješavanje problema i sukoba te izbjegavanja ratova i krvoprolića. Posebno su naglasili važnost međuvjerskog dijaloga danas, u vrijeme rastućeg ekstremizma, radikalizma i iskrivljavanja vjere.

Bartolomej I. služio je zajedno s ostalim pravoslavnim čelnicima liturgiju u manastiru Jasenovac u povodu obilježavanja 75. obljetnice stradanja u ustaškom logoru Jasenovac.

Carigradski patrijarh rekao je da su ondje stradale stotine tisuća njegove pravoslavne braće i pozvao vjernike da nikad ne zaboravljaju svoje mučenike koji ne mogu biti povod za osvetu nego za mir.

Slavonski episkop Jovan u svom je pozdravnom govoru istaknuo kako je ne samo Jasenovac, nego i svako selo i svaka šuma oko Jasenovca puna srpskih mučenika.

Pravoslavnoj liturgiji, koja je počela isticanjem 700 tisuća srpskih žrtava u logoru Jasenovac, nazočio je srbijanski patrijarh Irinej, brojni episkopi iz Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske, među kojima i episkop Amfilohije te zagrebački Porfirije.