To će kasnije razmotriti europske institucije.
Nasumično odabranih 184 građana iz svih članica EU-a, pri čemu trećinu panela čine mladi od 16-25 godina, sastalo se u sklopu Konferencije o budućnosti Europe koja bi trebala iznjedriti prijedloge politika o kojima će raspravljati europske institucije.
Ti su građani održali ranije dvije sjednice, nakon koji su određene smjernice za raspravu u Maastrichtu.
Što se tiče ekonomskog aspekta uloge EU-a u svijetu, preporuka s dosadašnjih sjednica je da bi sve države članice trebale uvesti euro, da bi trebalo uvesti veće poticaje za proizvodnju u Europi, certificiranje i potvrđivanje usklađenosti sa standardima Svjetske trgovinske organizacije, dok su kao problemi istaknuti energetska ovisnost Europe, prevelika ovisnost o stranim investicijama, kao i trgovanje sa zemljama u kojima se ne poštuju ljudska ljudska prava, dok je zaštita radnika i okoliša slaba.
Građani su zaključili i da je potrebno bolje kontrolirati ilegalnu migraciju te da bi europska agencija Frontex trebala preuzeti veću odgovornost u zaštiti granica. Zaključili su i da je potrebno ubrzati obradu zahtjeva za azil, kao i da je potrebna reforma Dublinskog sustava, po kojemu se azil mora podnijeti u prvoj zemlji članici EU-a u koju migrant uđe.
Stoga se traži formiranje zajedničke migracijske politike EU-a i ravnomjernija raspodjela izbjeglica po europskim zemljama uvođenjem kvota koje bi uzimale u obzir financijske mogućnosti zemalja članica.
Istaknuli su i da je potrebna bolja komunikacija s potencijalnim migrantima jer oni nisu često svjesni realnih posljedica pokušaja migracije.
Građani su također preporučili stvaranje europske vojske kao dopune NATO-u, iako bi Europska unija trebala moći provoditi sigurnosne politike u svom interesu neovisno o NATO-u.
Smatraju i da bi trebalo ukinuti veto na odluke EU-a o vanjskoj politici te da bi se trebalo odlučivati kvalificiranom većinom glasova, što je jedna od točki prijepora zagovornika i protivnika daljnje europske integracije.
Odvažni pothvat i/ili unaprijed zapisani tekstovi
Konferenciju o budućnosti Europe pokrenuli su u proljeće 2021. Europska komisija, Europski parlament i Vijeće EU-a.
Građani iz svih zemalja EU-a odabrani nasumično po geografskim, socioekonomskim i demografskim kriterijima
Prethodno je, u sklopu Konferencije o budućnosti Europe, održan panel s dvjestotinjak drugih sudionika o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu u Varšavi u siječnju, dok se na prvom prosinačkom panelu u Firenci raspravljalo o vrijednostima EU-a, sigurnosti i poštivanju zakona.
Posljednji će se panel održati u Dublinu, a preporuke ukupno 800 europskih građana, koje su nasumično odabrale marketinške agencije, razmotrit će europske institucije na zajedničkoj plenarnoj sjednici.
Ukupno 80 građana, po 20 sa svakog od četiri panela, na plenarnoj će sjednici Konferenciji o budućnosti Europe raspravljati o predloženim politikama s europarlamentarcima, predstavnicima vlada i parlamenata država članica Europske unije, povjerenicima Europske komisije, predstavnicima sindikata, poslodavaca, civilnog društva i sl.
Supredsjedateljica Konferencije je potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica koja je za Hinu istaknula kako „po prvi puta građani raspravljaju zajedno sa svojim izabranim predstavnicima“
„Nijedna demokracija se nije nikada na svijetu odvažila na jedan takav pothvat. Dakle, Europa i u tome prednjači“, smatra Šuica.
„Vidjeli smo da postoji jedna praznina između nas donositelja odluka, političara, i građana. Želimo tu prazninu smanjiti ovim uključivanjem deliberativne demokracije koja bi trebala biti komplementarna predstavničkoj demokraciji“, istaknula je, dodavši da se razmišlja o uvođenju nekog vida stalne skupštine građana ili o digitalnoj platformi za prijedloge građana koja bi ostala „permanentni mehanizam“.
Dajana Milinković, umirovljenica iz Umaga, kazala je pak na sjednici u Maastrichtu u petak da građani ne dobivaju povratnu informaciju od političara.
„Naše preporuke moraju biti vrlo jasne i kratke, s oštrim obrazloženjem i onda trebamo zahtijevati od političara na idućoj plenarnoj sjednici da raspravljaju upravo o toj temi, a da ne pričaju o nekim unaprijed zapisanim tekstovima koje pripremaju njihovi tajnici po razno-raznim državama“, kazala je Milinković koja se virtualno obratila panelu.
Od 200 odabranih građana, 161 je sudjelovao na konferenciji uživo, dok ih 23 sudjeluje virtualno.
Dragan Volarević, umirovljenik iz Zadra koji sudjeluje na panelu u Maastrichtu smatra da je Konferencija o budućnosti Europe smislena „i da će rezultata sigurno biti“.
„Mislim da bi Europa s ovom praksom, ovim vidom demokracije, trebala nastaviti“, kazao je za Hinu.
„Mislim da je to odlična stvar“, dodao je.
Građani posebne zaključke, koje će u nedjelju usuglasiti, donose unutar manjih tematskih panela.
Volarević, kojemu je dodijeljen panel o migracijama, ističe da rasprave teku mirno bez povišenih tonova te da se sudionici uglavnom načelno slažu.
On ističe da, primjerice, države zapadne Europe nemaju isto iskustvo s migracijama kao Hrvatska, Bugarska i druge zemlje koje graniče s zemljama koje nisu u Europskoj uniji.
„Doživljavamo neke stavove Europske unije koji nisu dobri za nas, nisu pravedni. Mislim da Dublinski sporazum nije dobar. Mislim da ga treba reformirati ili odbaciti i napraviti nešto novo. Taj sporazum za Hrvatsku, Bugarsku i sve granične zemlje nije bio povoljan i nije pravedan“, kazao je Volarević.
Studentica menadžmenta u turizmu iz Funtane Stela Triskoli također je zadovoljna sudjelovanjem u Konferenciji o budućnosti Europe.
„Mi ovdje samo dajemo svoje ideje, ali to je dobro da se čuje glas nas samih građana, a ne samo političara. Pogotovo zato što je toliko ljudi ovdje iz raznih država i zato mislim da će ovo rezultirati nekakvim dobrim rezultatima i da će biti uspješno. Da će se čuti glas svih nas koji smo ovdje“, kazala je za Hinu.