Potpredsjednik Vlade Branko Grčić komentirao je u Dnevniku N1 Vladin prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama.

Grčić je objasnio koliko će se onima koji konvertiraju svoje kredite iz franka u eure u prosjeku smanjiti glavnica, a koliko mjesečne rate.

- Prema nekim izračunima to bi bilo smanjenje glavnice i 30-ak posto otprilike. To je naravno pitanje procjene ili obračuna svakog kredita posebno. Što se tiče rata to ovisi koliko je tko pretplatio u prethodnom periodu, tu mislim na razliku uplaćenog temeljem kredita u švicarskim francima u odnosu na situaciju koja će prema obračunu biti za kredit u eurima, dakle isti kredit pod istim uvjetima, ali eurski kredit. Rate smanjivati u određenom postotku i u vremenu koje je potrebno da se vrati ta utvrđena preplata ili razlika na način na koji sam to već objasnio - rekao je Grčić.

Ministar je rekao kako vjeruje da banke neće tužiti državu. Dodao je da su dugo, oko sedam-osam mjeseci, čekali da banke ponude odgovarajuće rješenje.

-  Mi smo jednostavno kao Vlada morali presjeći tu priču i donijeti ovako važne odluke i na taj način riješiti problem otprilike 53 tisuće hrvatskih obitelji - rekao je.

Na opasku HDZ-a da rješvaju problem onih onih koji su već otplatili kredite u švicarcima, Grčić je rekao da se jednu ovakvu mjeru može primijeniti na sve ugovore koji još traju. Svi ljudi koji imaju kredite i koji  imaju ugovore koji važe će biti uključeni u cijeli ovaj proces, objasnio je.

Grčić je kazao da su  kompletan prijedlog ovog Zakona odaslali Europskoj komisiji te da će sigurno danas ili sutra to odaslati Europskoj centralnoj banci

- Mi smo apsolutno sigurni da ove mjere ne mogu destabilizirati financijski sustav u Hrvatskoj. To je procjena i naša i HNB-a i u tom smislu ne vidimo problem. 

Grčić je rekao kako je jasno naznačeno da će teret konverzije snositi banke.

- Prema izračunu HNB-a to bi bio trošak od nekih 5,5 do 6 milijardi kuna za bankarski sektor, a jasno je da će kroz porezne olakšice koje nudimo bankama u smislu određene kompenzacije tog troška donijeti i nešto manje prihode u proračunu hrvatske države u iduće otprilike dvije godine. Taj iznos je od HNB-a procijenjen na negdje milijardu kuna.