U posljednje vrijeme bilježe se slučajevi hakiranja bankovnih računa tvrtki koje posluju putem interneta. S njihovih računa nestao je novac koji je potom preusmjeren na račune u drugim bankama u Hrvatskoj ili inozemstvu. 

U Hrvatskoj su hakeri ove godine tvrtkama koje koriste internetsko bankarstvo pokušali ukrasti 12 milijuna kuna. Većina tih ilegalnih transakcija ipak je zaustavljena, ali tvrtkama su hakeri uspjeli ukrasti dva milijuna kuna. 

S računa e-Zabe tako je velikogoričkom Gradskom stambenom gospodarstvu, i to s računa na kojem je novac za pričuvu građana čijim zgradama upravlja GSG (7000 stanova), 9. travnja ukradeno je 609.955,50 kuna.

Kristina Posavec, voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet MUP-a, rekla je da je u posljednjih nekoliko tjedana zabilježen povećan broj prijava građana.

- Riječ je o pravnim osobama tj. tvrtkama. Stanje nije alarmantno. Hrvatska nije usamljena u tom problemu, takva kaznena djela događaju se širom Europske unije i ostalim državama svijeta. Radi se o posebnoj vrsti virusa, kojim su bila zaražena računala klijenata. Ukradeni su podaci za pristup internet bankarstvu te su počinitelji učinili prijenos novca - rekla je Posavec za HRT.

Banke se ograđuju od krađa

Hrvatska udruga banaka upozorava poslovne korisnike banaka još od ožujka na ovu opasnost, ali krađe se i dalje događaju. Tvrtke do svojeg novca ne mogu iako tvrde da su se pridržavale svih uputa banaka. Banke se ograđuju od slučaja, prenose odgovornost na klijente. U tijeku je istraga.

- Nažalost kada novac ode moramo čekati kraj istražnih radnji da se utvrde sve okolnosti. Ukoliko se posumnja da je riječ o kriminalu transakcija se odmah stopira i novac neće biti potrošen. Niti jedna banka ne može skinuti novac s drugog računa, tako da banke ne mogu tu pomoći - rekao je  Draženko Kopljar, predstavnik članice HUB-a i stručnjak za IT sigurnost  dodajući da je Hrvatska u vrhu sigurnosti računalnog bankarstva u svijetu.

HNB zatražila izvještaj o krađama

Hrvatska narodna banka zatražila je da joj sve banke dostave izvještaje o hakerskim krađama novca s bankovnih internetskih računa tvrtki o kojima banke nisu službeno obavijestile HNB. Taj je rok istekao jučer, a do ponedjeljka banke HNB-u moraju poslati izvješća unutarnjih revizija i voditelja sigurnosti informacijskih sustava banaka vezanih za te krađe, detaljne planove aktivnosti koje su banke poduzele kako bi spriječile takve buduće incidente, kao i informacije o dosad provedenim mjerama i kontrolama internetskog bankarstva pravnih osoba.

HNB pak tvrdi da nema ozbiljnije prijetnje za sigurnost internet bankarstva, no od banaka traži bolju zaštitu. 

Građani nisu u opasnosti

Za razliku od poslovnih korisnika koji se koriste stickove, građani se koriste tokenima koji se ne spajaju na računalo pa nisu ni ugroženi. Čak i ako je računalo zaraženo virusom njihovi internetski računi nisu u opasnosti, poručuju iz HUB-a.