Hrvatska narodna banka (HNB) je krajem 2022. godine kupila nešto više od tonu i pol zlata, i to je prvi put od 2001. da je HNB imao zlato u svojim rezervama, javlja Tportal. No, kako navode, zlato je odmah proslijeđeno u Frankfurt gdje se nalazi i središte Europske centralne banke (ECB).
Statutom Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europske središnje banke propisano je da nacionalna središnja banka država članica prilikom pristupanja eurosustavu dio međunarodnih, odnosno deviznih pričuva, prenosi Europskoj središnjoj banci. Tako je, kada je Hrvatska ušla u eurozonu 1. siječnja, dio morao prenijeti i HNB.
- Prijenos zlata, 15 posto iznosa od 639,9 milijuna eura, po tečaju od 30. prosinca 2022. iznosio je 96 milijuna eura, odnosno 56.256,29 unci zlata. Za potrebe prijenosa zlata Hrvatska narodna banka je u prosincu 2022. na tržištu nabavila adekvatan iznos tzv. nealociranog zlata (bez fizičkog transporta u Hrvatsku) - poručili su iz HNB-a za Tportal.
- Sam prijenos deviznih pričuva ESB-u, odnosno datum namire transakcije, bio je 3. siječnja 2023. Na temelju prijenosa dijela međunarodnih pričuva u Europsku središnju banku, HNB u svojoj bilanci na strani imovine zadržava istovjetan iznos potraživanja od ESB-a - istaknuli su.
Sudbina zlatnih rezervi koje je Hrvatska naslijedila iz Jugoslavije otkrivena je 2015. godine na pitanje tadašnjeg saborskog zastupnika Gorana Marića. Hrvatska je do rujna 2001. imala 13,12 tona zlata, a HNB je pod Željkom Rohatinskim prodao to zlato za 272 dolara po unci te tako zaradio 115 milijuna dolara.
Iz Vlade su tada pojasnili da HNB nije bio zaštićen u slučaju pada cijene te da je nemoguće predvidjeti kretanje cijene zlata, dok se kod instrumenata s fiksnim prinosom može procijeniti dobit u idućem razdoblju.
Tportal javlja i kako bi zlato, točnije 13 tona zlata, danas vrijedilo oko 830 milijuna dolara, da nije prodano.