Udruga Zagreb Pride poslala je priopćenje zbog slučaja P. Sabalić, koju je 2010. godine napao homofob i pretukao je, radi čega je dobio kaznu od tek 300 kuna. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Europski sud za ljudska prava (ESLJP) je danas presudio u korist P. Sabalić, lezbijke koja je tužila Republiku Hrvatsku za povredu članka 3 (zabrana mučenja) i članka 14 (zabrana diskriminacije) Europske konvencije o ljudskim pravima. P. Sabalić je bila žrtva brutalnog homofobnog nasilja kojoj hrvatska policija i pravosuđe nisu pružili pravnu i drugu zaštitu. Presudom je jasno rečeno da je Hrvatska povrijedila zabranu nečovječnog postupanja i mučenja prema osobi zbog njene seksulane orijentacije. Današnji ishod velika je pobjeda za LGBTIQ prava u Hrvatskoj, ali i mnogo više.
U siječnju 2010. P. Sabalić po izlasku iz noćnog kluba u Zagrebu, brutalno je fizički napao muškarac M. M. Nakon što je odbila njegovo nabacivanje, naglasivši da je lezbijka, on ju je brutalno tukao i udarao po glavi i prsnom košu, vičući „Sve vas treba pobit!“ i „Izj...t ću te lezbačo!“. Njegov lezbofobni bijes i nasilje prouzročili su takve ozljede da je Sabalić završila u bolnici. Policija je zahvaljujući svjedokinjama brzo pronašla nasilnika, ali je protiv njega podignula tek prekršajnu prijavu za remećenje javnog reda i mira. Na savjet prijateljica, žrtva se obratila Zagreb Prideu koji joj je pružio punu podršku te stručnu pomoć odvjetničkog tima Bandalo i Labavić.
Čim je Zagreb Pride stupio u kontak sa žrtvom podnio je kaznenu prijavu, ali je ona odbijena budući da je homofob zbog nesavijesnog i nestručnog posla policije već dobio pravomoćnu presudu u prekršajnom postupku. Kazna za brutalno nasilje je bila 300 kuna. Tu nastaje pravosudna sapunica koja je trajala cijelo proteklo desetljeće i koja završava današnjim danom i jednoglasnom presudom ESLJP.
U svom podnesku ESLJP Zagreb Pride kao umiješač ukazivao je na nužnost temeljite istrage kako bi se uvijek prikupili podaci i dokazi o zločinu iz mržnje, kao najgorem od svih oblika zločina. Zločin iz mržnje ne pogađa samo žrtvu već se sve njegove posljedice osjećaju i u cijeloj LGBTIQ zajednici. Nasiljem nad jednom osobom pripadnicom manjine vrši se nasilje nad cijelom manjinom. Taj gnusni zločin iz mržnje sa svim okolnostima napada i brojnim svjedokinjama je zagrebačkoj policiji bio vrlo jasno predočen jer je Sabalić bez okolišanja rekla da je lezbijka i da je to jedini razlog napada.
Prema presudi Republika Hrvatska mora P. Sabalić isplatiti odštetu od 10.000 eura, koliko je i traženo, uz kamate. A od našega pravosuđa i policije traži se da ubuduće za takva i slična djela vode kazneni postupak.
Propusti policije poput ovih događaju se kontinuirano. Samo u razdoblju između 2014. – 2017. godine Zagreb Pride je zabilježio tri zločina iz mržnje na zagrebačkim ulicama za koje je policija podnijela prekršajne prijave, a da ne govorimo posebno o problematičnom postupanju policije u slučaju homofobnog i rasističkog zločina iz mržnje na američke vojnike kada je zadarska policija svojim postupcima doslovno stala na stranu nasilnika i gazde kluba u kojem su napadnuti. Policija je ključan element kaznenog postupka i na policiji je da utvrdi sve okolnosti djela koja im se prijavljuju. Policija je dužna, temeljem Direktive EU 2012/29/EU, pokazati suosjećanje i podršku žrtvama kaznenih djela, naročito kaznenih djela zločina iz mržnje. Naš Kazneni zakon poznaje kaznena djela počinjena iz mržnje temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta. To znači da hrvatski zakoni posebno štite lezbijke, gejeve, biseksualne i transrodne osobe od nasilja i svih oblike nečovječnog ponašanja.
Presuda za slučaj P. Sabalić na žalost dokazuje ono što govorimo desetljećima: iako je zakonski okvir dobar, da bi on imao smisla mora ga se dosljedno i temeljito provoditi, što u Hrvatskoj nije slučaj, posebice u slučajevima diskriminacije i nasilja nad LGBTIQ osobama.
Predmet P. Sabalić protiv Hrvatske je najvažniji strateški slučaj koji je inicirala udruga Zagreb Pride uz pomoć odvjetnica Ane Bandalo i Natalije Labavić. U tužbi su se Zagreb Prideu kao umješači pridružile i međunarodne udruge za zaštitu ljudskih prava (ILGA-Europe iz Bruxellesa i AIRE Centre iz Londona) te profesionalne udruge pravnika (International Commission of Jurists iz Ženeve).