Hrvatska se prema dohodovnim nejednakostima nalazi na razini europskog prosjeka, no tu se ne računa dohodak od imovine, objavio je u srijedu Večernji list.

Petina populacije s najvišim dohocima zarađuje pet puta više od petine populacije s najnižim dohocima u zemlji, navodi Državni zavod za statistiku u najnovijim pokazateljima siromaštva za 2018. Kvintilni omjer za 2018. iznosi pet te posljednje tri godine stagnira, navodi dnevnik.

Najveći raspon petine najbolje i najslabije plaćenih imali smo 2011. godine i iznosio je 5,6, ali se od tada smanjuje. Najslabije izražene dohodovne nejednakosti imaju Slovenija, Češka, Finska, Slovačka i Island gdje petina najbolje plaćenih zarađuje tek oko tri puta više od građana s najnižim dohocima. U Sloveniji je to 3,4 puta. Na drugom su kraju Baltičke zemlje te Bugarska i Rumunjska gdje je ta razlika jedan prema sedam do jedan prema osam.

"U Hrvatskoj posljednjih godina dolazi do blagog smanjenja ekonomske nejednakosti prema dohodovnom cenzusu što se može pripisati povećanju neoporezivog dohotka i minimalne plaće", komentirao je za Večernji Zdenko Babić, profesor na Pravnom fakultetu. Usporedba s prethodnim godinama pokazuje nešto brži tempo povećanja nižih dohodaka.

Prosječna se plaća prošle godine kretala oko 6 tisuća kuna neto, a prosječna mirovina oko 2400 kuna. Dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosjeka. Državni zavod za statistiku navodi da je prva petina građana s najnižim ekvivalentnim dohocima lani raspolagala s prosječnih 30 tisuća kuna godišnjeg dohotka, dok su u petom najbolje plaćenom razredu (kvintilu) bila kućanstva čiji je ekvivalentni dohodak bio više od 76 tisuća kuna, piše Večernji list.