Hrvatski ministri sudjelovali su tek na nešto više od polovice ministarskih sastanaka EU-a u zadnje tri godine, samo su slovački, poljski i slovenski ministri rjeđe sudjelovali od hrvatskih kolega, dok su s druge strane rumunjski i portugalski ministri sudjelovali na više od 90 posto sastanaka Vijeća EU-a, pokazuje istraživanje danskog think tanka Europa.

Ta je organizacija istražila popise sudionika svih sastanaka Vijeća EU-a održanih od 28. lipnja 2015. do 1. kolovoza 2018. 

Vijeće EU-a je jedna od najvažnijih institucija EU-a. Čine ga ministri zemalja članica i ono zajedno s Europskim parlamentom donosi zakone na razini EU-a. Vijeće EU-a sastaje se u različitim formatima ovisno o temama na dnevnom redu. Vijeće EU-a jedinstven je pravni subjekt, ali sastaje se u deset različitih „sastava”. Svaki od deset različitih sastava Vijeća može donijeti akt koji je u nadležnosti jednog od ostalih sastava Vijeća. Stoga se u zakonodavnim aktima koje Vijeće donosi sastavi ne spominju.

Tih deset formata Vijeća su sljedeći: Poljoprivreda i ribarstvo; Konkurentnost; Ekonomski i financijski poslovi; Okoliš; Zapošljavanje, socijalna politika, zdravstvo i pitanja potrošača; Obrazovanje, mladi, kultura i sport; Vanjski poslovi; Opći poslovi; Pravosuđe i unutarnji poslovi; Promet, telekomunikacije i energetika. Svi službeni sastanci Vijeća održavaju se u Bruxellesu, osim u travnju, lipnju i listopadu kada se održavaju u Luxembourgu. Zemlje članice koje obnašaju 6-mjesečno rotirajuće predsjedništvo, organiziraju neformalne ministarske sastanke na svom tlu.

Na sastancima Vijeća države članice predstavljaju ministri, a mogu ih mijenjati državni tajnici, zamjenici ministri ili veleposlanici. 

S druge strane, na sastancima Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU-a koji čine šefovi država ili vlada zemalja članica, čelnike ne mogu mijenjati ministri ili još niži dužnosnici. U slučaju spriječenosti, šef neke države ili vlade može zamoliti nekog od preostalih 27 kolega da ga zastupa. Europsko vijeće, za razliku od Vijeća Europske unije, nije zakonodavno tijelo.

Prema istraživanju danskog think tanka Europa, rumunjski i portugalski ministri sudjelovali su na preko 90 posto ministarskih sastanaka, slijede Litva, Bugarska, Finska, Belgija, Velika Britanija i još pet zemalja čiji su ministri sudjelovali na između 80 i 90 posto sastanaka.

Najrjeđe su sudjelovali ministri Slovačke i Poljske, na oko 52 posto sastanaka, što znači da ih je gotovo na svakom drugom sastanku zamjenjivao netko od nižih dužnosnika. Slijedi Slovenija s oko 54 posto sastanaka i Hrvatska s oko 56 posto sastanaka. Prosjek na razini EU-a je 75 posto.

Think tank ne daje podatke o nazočnosti po pojedinim formatima Vijeća, osim za danske ministre.