Nakon reportaže političkog magazina Monitor njemačke postaje ARD u kojoj rumunjski poljoprivrednici prozivaju trgovački lanac Lidl da ih uništava, provjerili smo kakvo je stanje na hrvatskom tržištu. I dok je novinarima ARD-a Lidl šturim priopćenjem priznao da kako 71% živežnih namirnica koje nudi na policama rumunjskih trgovina ne dolazi iz Rumunjske, situacija u Hrvatskoj je drugačija. 

- Omjer stranih i domaćih proizvoda u Lidlovom asortimanu je otprilike 60:40. Na Lidlovim policama pronašli su mjesto mnogi kvalitetni domaći proizvodi. Konkretno, od ukupnog broja Lidlovih dobavljača u segmentu voća i povrća, 85% čine dobavljači iz Hrvatske. Uvozi se uglavnom tzv. egzotično voće, odnosno ono koje se u Hrvatskoj ne uzgaja (ananas, mango, kivi, kaki i slično) - odgovorili su nam iz Lidl Hrvatska. 

U Hrvatskoj posluju od 2006. godine, a do danas je se prodajna mreža, koja se u početku sastojala od 13 trgovina, narasla na njih 86 u kojima je zaposleno više od 1700 ljudi. Završetak poslovne 2014. godine Lidl Hrvatska je obilježio izvozom hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta u iznosu od preko 40 milijuna kuna, čime je kažu, dodatno učvršćeni dobri odnosi s domaćim dobavljačima. U prva dva kvartala 2015. godine ostvaren je izvoz hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta u kojima posluje u vrijednosti od gotovo 26 milijuna kuna, što na isti period lani je porast od gotovo 70%. 

I u Poljoprivrednoj komori potvrđuju da nema pritužbi domaćih poljoprivrednika kao što je to slučaj u Rumunjskoj. Predsjednik Mato Brlošić navodi da trgovački lanci imaju proizvode domaćih OPG-ova no nema ih previše, jer oni teško mogu konkurirati količinom i kvalitetom. Brlošić smatra da su država, ali i lokalna samouprava dolaskom trgovačkih lanaca propustila urediti koliko na policama mora biti proizvoda domaćih proizvođača. Dijelu proizvođača je problem cijena police koja je skupa i ulazak u trgovačke lance. 

Kako bi se situacija poboljšala te kako bi i ostali OPG-ovi dobili šansu za razvoj Brlošić predlaže da se proizvođači, ali i trgovački lanci u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Vlade sjednu za stol, razgovaraju i nađu rješenje. Smatra da je država prilikom pregovora za članstvo u EU propustila zaštiti domaću proizvodnju. Predlaže i da država, u cilju podizanja domaće proizvodnje, razmisli da tijekom sezone zabrani uvoz voća i povrća kojeg ima dovoljno na domaćem tržištu. Za svoje proizvode u trgovačkim lancima izborio se Boris Boras iz Zadruge Varaždinsko povrće. Surađuje s nekoliko trgovačkih lanaca među kojima je i Lidl, a za poslovanje sa svima ima samo riječi hvale. 

- Ne znam što je bio problem u Rumunjskoj. Mi poslujemo s trgovačkim lancima i nemamo nikakvih problema. Traže jako visoki nivo kvalitete, ali to pošteno plate i u roku - rekao je Boras. 

I drugi proizvođači s kojima smo razgovarali kažu da njihovo voće i povrće nađe put do kupca, a s lancima ne surađuju jer nemaju dovoljne količine. S druge strane predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske "Život" smatra da svi robni lanci idu na štetu OPG-ova ne samo Istočne nego i Zapadne Europe. 

- Svi smo osjetili dolazak velikih trgovačkih lanaca. U lancima sada imaju primamljive cijene no pitanje je što će biti kasnije. Vlada i oporba nemaju snagu ni želju da se nađe rješenje - rekao je Laslo koji smatra da će mnogi proizvođači i OPG-ovi Istočne Europe u ovoj utrci izgubiti, a na kraju i nestati.