Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.
Od ove akademske godine u Njemačkoj više nijedan od 2,7 milijuna studenata ne plaća školarinu, neovisno o tome koliko studira, pa čak ni strani studenti. Usto, vlada je odlučila do 2020. godine uložiti čak 27 milijardi eura u sustav obrazovanja i razvoja znanosti, sve kako bi se spriječilo nazadovanje visokog školstva.
Time je ova zemlja postala deveta članica EU, uz Škotsku, koja je odlučila zaštititi svoje visoko obrazovanje kao javno dobro i jednake uvjete razvoja za sve svoje građane. Istodobno, u Hrvatskoj školarinu ne plaćaju oni redovni studenti, od njih 190.000, koji tek kreću na fakultet i oni koji praktično bez repova napreduju iz godine u godinu. Za sve ostale školarine iznose između 5000 i 10.000 kuna godišnje, odnosno između 672 i 1344 eura, po čemu spadamo među najskuplje države u EU.
Za Hrvatsku je njemački primjer zanimljiv zato što je riječ o konačnoj pobjedi protiv uvođenja školarina iz druge polovice ‘90-ih. Još od ‘80-ih niz vlada Helmuta Kohla trsio se kako bi smanjio izdatke iz državnog proračuna za visoko školovanje.
Prvi koji su stradali bili su studenti koji su izgubili nekoliko semestara tijekom studiranja, a uskoro je počeo dolaziti red i na ostale. Financiranje sveučilišta preuzele su lokalne jedinice, savezne države u kojima se nalaze pojedina sveučilišta, koje su same imale pravo odabira hoće li uvoditi školarine za studente. A u skladu s tim lokalne su jedinice preuzele apsolutnu autonomiju nad svojim sveučilištima.
Godine 2006. u Njemačkoj je stanje bilo takvo da je službeni Berlin ograničio školarine na najviše 500 eura po semestru. Školarine su se mahom uvodile na zapadu zemlje, dok su Berlin i sve istočnonjemačke savezne države odbile nametati školarine svojim studentima. Ubrzo je savezna vlada u Berlinu počela primjećivati da gubi nadzor nad svojim visokim obrazovanjem. Sveučilišta nisu pratila sve veći, danas čak i rekordni broj studenata, dvorane su postale prekrcane, "eksplodirao" je broj privremeno umjesto stalno zaposlenih znanstvenih suradnika i slično.
Stanje je posebno katastrofalno postalo u tehničkim i prirodnim znanostima. Sljedećih godina su SPD i Zeleni, kako su osvajali vlast u kojem velikom gradu ili državi, ukidali školarine, što je uvelike utjecalo na ovogodišnji rekord u broju studenata u zemlji koja je ionako gladna visokoobrazovane radne snage. Posljednje koje su pokleknule su tradicionalno konzervativna Bavarska, prošle godine, i Donja Saska ove.
Konačno, kao novogodišnji poklon, savezna njemačka ministrica za obrazovanje Johanna Wanka predstavila je program prema kojem će od 2016. godine država uložiti deset milijardi eura u otvaranje novih studentskih mjesta. Studiranje je u Europskoj uniji danas potpuno besplatno u Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Malti, Norveškoj, Škotskoj i Švedskoj. U Njemačkoj se visoko školstvo i do sada s više od 80 posto pokrivalo iz javnog financiranja, a ostalo iz raznih istraživačkih programa.
Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku