Hrvatska ove godine mora stranim bankama platiti 11 milijardi kuna duga na ime kamate, no iduće godine, upozoravaju ekonomisti , dolazi nam na naplatu 20,5 milijardi kuna.

Na rast duga upozoravao je i guverner Boris Vujčić. Iduću vladu, dakle, čeka pakao. Ona će morati žestoko rezati jer se prihodi proračuna sigurno neće povećati za devet milijardi kuna. Zamislivo je i refinanciranje, zamjena skupih kredita jeftinima. No bude li vlada slaba, to će teško ići. Strani zajmodavci zbog političke su krize, u vrijeme jeftinog novca u Europi, od Oreškovića tražili nepodnošljivo visoke kamate na novac posuđen Hrvatskoj, pa je zaduženje propalo. Što će tek biti ako se ovaj politički kaos nastavi?

- Prvi cilj hrvatske vlade, posebno u gospodarskoj politici, jest povoljno refinanciranje velikog javnog duga - kaže dr. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Nastavlja kako bismo time dobili vrijeme za reforme. Predlaže dio mjera:

- Treba povoljno refinancirati državni dug, smanjiti deficit proračuna i povećati ekonomski rast, iskoristiti dvije preostale banke u državnom vlasništvu, HPB i Croatia banku, te ih preoblikovati u Hrvatsku poljoprivrednu banku s ciljem sustavne potpore razvoju OPG-ova. U poljoprivredi gubimo godišnje nekoliko postotaka BDP-a i više od 50.000 radnih mjesta - kaže dr. Njavro.