Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Velimir Neidhardt rekao je kako je iznimno sretan što je hrvatski znanstvenik Ivan Đikić izabran za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti u sekciji prirodnih znanosti.

Na pitanje zašto istaknuti hrvatski znanstvenik Ivan Đikić nije redoviti član HAZU, odgovorio je da redoviti član HAZU može biti samo onaj koji živi i radi u Hrvatskoj.

Vodeća hrvatska znanstvena i kulturna institucija osnovana je 29. travnja 1861. i u ponedjeljak je u svojoj palači na Zrinjevcu svečano proslavila svoj dan i 158. rođendan.

Akademik Neidhardt rekao je kako je Akademija otvorena i ako neki znanstvenik, stručnjak ili vrhunski profesionalac želi ući kao redoviti član u Akademiju, mora se vratiti u Hrvatsku, odnosno treba živjeti i raditi u Hrvatskoj.

Na dodatno novinarsko pitanje, znači li to da je uvjet za redovitoga člana HAZU da bude hrvatski državljanin, predsjednik Akademije odgovorio je da ne i dodao kako postoji kategorija članstva u HAZU, a to su dopisni članovi koji mogu biti iz bilo koje zemlje svijeta, što pak znači da neki od njih mogu biti i hrvatski državljani koji rade izvan Hrvatske.

Kao primjer spomenuo je poznatoga hrvatskoga znanstvenika Miroslava Radmana koji je dopisni član HAZU, te istaknuo kako nema nikakvih prepreka i da je, ako se predloži profesora Ivana Đikića kroz razrede Akademije - Medicinski ili Biološki, moguć njegov izbor za dopisnoga člana HAZU.

- Mi u Akademiji smo za svjetsku znanost i pozdravljamo svaki korak bilo kojega našeg znanstvenika i umjetnika, a ima ih puno, jako puno, neki se više javljaju i ostavljaju u nas veću percepciju, ali ima mnogo vrijednih, istaknutih znanstvenika u svijetu, a mi kao Hrvatska i kao hrvatska Akademija otvoreni smo prema njima i zahvalni smo im - rekao je 

Na novinarsko pitanje smatra li kako je sada vrijeme da HAZU preispita kriterije za izbor članova, čelnik HAZU kratko je odgovorio:

- Ne znam zašto bismo to učinili.

Ponovio je kako je Akademija utemeljena 1861., da ima tradiciju rada dugu 158 godina, istaknuo kako je Akademija "prošla kroz deset državnih tvorevina, a Europska unije je deseta, i uvijek je odolijevala svim izazovima", a kako je ustvrdio, odolijevat će i dalje.

 Zaključio je kako uopće ne vidi problem koji ističe novinar, ponovio je kako je HAZU otvoren i poručio - mi čekamo.