Vrhovni sud presudio je kako korisnici kredita u švicarskim francima koji su kredite prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju iz 2015. godine konvertirali u euro imaju pravo na tužbe protiv banaka i pravo na povrat novca koji su im banke nezakonito oduzele, što će se dokazati vještačenjem na općinskim sudovima.
Vrhovni sud je, u izvanrednoj reviziji tužiteljice, zaključio kako je pogrešan zaključak nižestupanjskih sudova da potrošač nema pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti zbog toga što je sklopio dodatak ugovoru kojim su izmijenjene odredbe ugovora.
Banke ostaju bez 10 milijardi?
- Presuda se odnosi samo na kredite u švicarskim francima i njome se utvrđuje da 55.000 dužnika koji su konvertirali kredite u švicarskim francima u euro ima pravo tužiti banke i dobiti preplaćene iznose plus zatezne kamate. Time ukupno 125.000 dužnika, naime 70.000 ih je već prije steklo pravo na tužbe, ima pravo tužiti banke. Ako bi svi tužili, banke bi morale isplatiti više od 10 milijardi kuna odštete. Radi se o preplaćenom tečaju i preplaćenoj kamati. Nastojat ću ‘izlobirati’ da se zakonski to sustavno riješi - rekao je saborski zastupnik Snage Goran Aleksić.
Takse od 500 kuna naviše
Vrhovni sud, ističe Denis Smajo iz Potrošača, nedvosmisleno utvrđuje:
- Činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju kredita u švicarskim francima u kredit uz valutnu klauzulu u eurima ne znači da je time izgubio pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.
Udruga Franak tvrdi kako je presuda Vrhovnog suda RH uistinu je još jedan od kolosalnih uspjeha Udruge Franak, i rezultat je ustrajnog rada i niza aktivnosti koje je Udruga poduzela kako bi dokazala da baš svi korisnici kredita u švicarskim francima, otplaćeni, neotplaćeni, konvertirani, imaju pravo na sudsku odštetu i na povrat sveg nezakonito stečenog novca od strane banaka.
Udruga Franak upozorava kako zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa 13. lipnja 2019. godine, pa zato svi korisnici kredita moraju do toga datuma podnijeti tužbe, kako dio koji se odnosi na kamate ne bi zastario, nakon čega više ne bi mogli potraživati novac koji se odnosi na preplaćene kamate. Troškovi podizanja tužbi ovise o iznosu koji klijent potražuje.
Primjerice, ako građanin odluči potraživati iznos od 12.000 do 15.000 kuna glavnice, sudska taksa će ga koštati 500 kuna. Za veće iznose potraživanja i takse će biti veće.
Kako će postupiti banke?
- Banke su godinama nepošteno i nezakonito poslovale u Republici Hrvatskoj te se Vrhovni sud pokazao profesionalno i stručno, na visini zadatka, presuđujući u skladu s pravom Europske unije i presudama Suda Europske unije, posebice u skladu s nedavno donesenom presudom C-118/17, slučaj Dunai, kojom je utvrđeno da niti jedan zakon ne može umanjiti zaštitu zajamčenu pravom EU te da ugovori u švicarskim francima ne mogu opstati - objavila je jučer Udruga Franak. Do zaključenja izdanja Hrvatska udruga banaka (HUB) nije se oglasila priopćenjem u kojem bi iznijela svoj stav o odluci Vrhovnog suda. U HUB-u nam nisu odgovorili na pitanje o tome kakvu će taktiku zauzeti prema građanima ako ih odluče tužiti. Kratko su poručili da nemaju komentara i uputili nas na banke. Zanimalo nas je hoće li možda ići u nagodbe s klijentima, hoće li nakon podizanja tužbi u svakoj od njih pojedinačno tražiti sudski rasplet ili, možda, odlučivati od slučaja do slučaja. Nisu nam odgovorili niti kolike bi gubitke banke mogle imati odluči li ih tužiti 55.000 građana i tražiti sve preplaćene iznose sa zateznim kamatama.