Dvojica teško ozlijeđenih radnika u jučerašnjoj eksploziji silosa u Vranjicu pokraj Splita i dalje su u teškom stanju. Kako doznajemo, riječ je o 27-godišnjaku i 44-godišnjaku koji su zadobili opekline drugog do trećeg stupnja na oko 50 posto tijela.

- Nisu pri svijesti te su spojeni na respirator. Njihovo stanje je teško i liječnici im se bore za život na Jedinici intenzivnog liječenja – kazao nam je ravnatelj KBC-a Split, Ivo Jurić dodajući kako su dvojica radnika s lakšim ozljedama na odjelu te je njihovo stanje dobro. 

Očevid na mjestu eksplozije će, kako doznajemo, trajati nekoliko dana. Njime rukovodi državno odvjetništvo, a očekuje se i dolazak eksperta iz zagrebačkog Centra za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja  "Ivan Vučetić". 

Podsjetimo, silos je eksplodirao u petak, nekoliko minuta prije 12 sati. Eksplozija je bila toliko snažna da su komadi betona debljine jednog metra letjeli desetak metara u daljinu. Oštećene su kuće, automobili, a eksplozija je odbacila i metalne kontejnere koji su bili u blizini. 

Kako dolazi do eksplozije

Prašine krutina u određenoj koncentraciji sa zrakom uz vanjski izvor paljenja mogu eksplodirati (npr. prašine šećera, brašna, drveta, ugljena i dr.). Mnogi mlinovi, silosi ili pilane su uništeni uslijed eksplozija prašina, a nažalost dolazi i do teških stradavanja, pojasnio je Siniša Jembrih, zapovjednik JVP Zagreb.

>>> Za sve one kojima nije jasno kako može doći do eksplozije prašine, na Facebook stranici "Vatrogasci / Croatian firefighters" objavljen je video koji to objašnjava.

Česte su i dodatne naknadne eksplozije zbog uskovitlavanja dodatnih količina prašine uslijed prethodnih eksplozije tako da često kažemo da su eksplozije prašina opasnije od eksplozija para tekućina ili plinova, dodaje Jembrih.

"Donja granica eksplozivnosti za prašine iznosi od 20 do 40 g/m3, što bi u praksi izgleda kao sloj od 0. l do 0.2 mm (približna debljina cigaretnog papira) na površini od 1 m3. Promjer čestica je također izuzetno bitan, jer je je kod manjih promjera veća površina sa zrakom što podrazumijeva i veću opasnost. Najopasnije su čestice manje od 0. l mm, dok se eksplozije rijetko događaju pri promjeru čestica većim od 0.5 mm", kazao je.

Uzroci paljenja iz prakse su, kaže Jembrih, električna iskra, statički elektricitet, otvoreni plamen, a sama jačina eksplozije je vrlo jaka. Često i kod čišćenja nekog prostora dođe do eksplozije zbog uskovitlavanja prašine.

Prostori u kojima postoji opasnost od eksplozije prašina su obično posebno nadzirani i praćeni pa se ipak većina eksplozija događa u cjevovodima i samim postrojenjima.