Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina tijekom sljedećih mjesec dana trebao bi staviti na snagu Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje. U planu je osnivanje Banke hrane, no ministarstvo ne zna da ona u Hrvatskoj postoji već četiri godine.
Europski parlament u srpnju je pozvao sve članice da hitno donesu zakone koji bi omogućili da se višak neprodane hrane u supermarketima daruje siromašnima radije nego da se, kao do sada, baca u smeće.
Riječ je o namirnicama koje su pred istekom roka trajanja i sigurno se neće prodati u kratkom periodu. Banka hrane je u svijetu neprofitna organizacija koja distribuira takvu hranu socijalno osjetljivim skupinama. U Hrvatskoj su još u ožujku donijeli zakon koji takve donacije omogućuje i ukida PDV za hranu koja se daruje u humanitarne svrhe, a u rujnu su konačno donijeli i pravilnik koji bi trebao zaživjeti kroz mjesec dana. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najavio je stoga osnivanje Banke hrane.
- Banka hrane Hrvatska postoji već četiri godine. Jako mi je žao što nas nitko nije pozvao ni na konzultacije kad su razmišljali o tome. Kad smo nazvali Ministarstvo poljoprivrede da bismo ih na to upozorili, rekli su da za nas nikad nisu čuli. Apsurdno, jer svaka tri mjeseca upravo njima šaljemo izvješća o našem radu - rekao je Emilio Maćešić (35), potpredsjednik udruge Banka hrane Hrvatska.
Udrugu su osnovali 2010. godine u Rijeci.
- Imamo odličnu suradnju s velikim tvrtkama. Hrana koju nam šalju je sva u roku trajanja i vrijedi u rasponu od mjesec dana pa do nekoliko tjedana. Ako je riječ o brzo pokvarljivim namirnicama poput mliječnih proizvoda, onda je tu u pitanju nekoliko dana. Kad nam se jave i ponude hranu, mi zovemo udruge s kojima surađujemo kako bismo vidjeli mogu li one raspodijeliti količinu koja nam stiže. Ne radimo s krajnjim korisnicima, nego isključivo s humanitarnim udrugama. Proizvođač do našeg skladišta dovozi robu, a udruge je zatim preuzimaju i distribuiraju dalje svojim korisnicima - objašnjava Maćešić ističući kako je Banka hrane Hrvatska na taj način mjesečno opskrbljivala oko 9000 ljudi samo u Rijeci.
Surađuju i s centrima socijalne skrbi, a cjelokupan rad koji ulažu članovi udruge je na volonterskoj bazi. Nerijetko su surađivali i s drugim gradovima diljem Hrvatske. Za zdravstvenu ispravnost namirnica jamče donatori, a kako bi bili sigurni da hrana stiže najpotrebitijima tražili su od udruga s kojima surađuju liste krajnjih korisnika.
- S obzirom na novi Pravilnik koji će omogućiti još donacija, skladište iz Rijeke selimo u Zagreb kako bismo osigurali veći prostor i više mogućnosti za naše korisnike. Već imamo skladišta u Čakovcu, Osijeku i Splitu. Grad će nam osigurati adekvatan prostor, čime će naš rad moći zaživjeti na razini cijele Hrvatske - rekao je Maćešić. Za rad zagrebačke podružnice brine se Claudia Baker.
- Znam da ljudi koji su preko nas dobili hranu itekako znaju da postojimo, no željeli bismo da se i drugi uključe. U tom smislu svaka suradnja s nadležnim institucijama je dobrodošla, pogotovo jer propisi konačno podupiru ono na čemu mi radimo već godinama. Moram istaknuti da smo nedavno bili i kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je također rekla da nas podupire - rekla je Claudia.
No iz Ministarstva poljoprivrede imaju druge planove.
- Nakon što je radna skupina pripremila prijedlog Pravilnika o doniranju hrane i hrane za životinje, slijedi javno savjetovanje o njemu kako bi se prikupili komentari i prijedlozi svih zainteresiranih strana te kako bi se pripremio početak implementacije Pravilnika od listopada 2015. godine.
Ministarstvo poljoprivrede tada bi krenulo u osnivanje središnjeg posredničkog tijela koje bi imalo odgovornost za registraciju donatora hrane (proizvođača i trgovaca) i posrednika (npr. socijalnih samoposluga) te koordinaciju mogućnosti donatora i potreba posrednika, tj. krajnjih korisnika. U ovoj prvoj fazi to središnje (posredničko) tijelo treba uspostaviti kao administrativni centar koji bi objedinjavao podatke o realnim mogućnostima donatora i potrebama krajnjih korisnika kako bi se mogli procijeniti troškovi sustava, način funkcioniranja i osigurati potpuna transparentnost. Na temelju takvih podataka moglo bi se u drugoj fazi pristupiti daljnjem razvoju kapaciteta za skladištenje hrane - napisali su iz Ureda glasnogovornika.
Na pitanje zašto postojeća Banka hrane ne zadovoljava njihove kriterije, dobili smo kratak odgovor: - Vizija Ministarstva poljoprivrede u odnosu na buduće središnje posredničko tijelo podrazumijeva ne samo koordinaciju zainteresiranih aktera i aktivnosti, nego i kontrolu kvalitete u cijeloj Hrvatskoj, tj. osiguranje transparentnosti sustava i praćenje njegovih troškova. Stoga je ministarstvo preuzelo odgovornost da u prvoj fazi implementacije sustava osigura infrastrukturu na način da nadležni ured pri ministarstvu pokrene razvoj budućeg sustava u kojem bi u drugoj fazi aktivno sudjelovale organizacije civilnoga društva radi osiguranja jednakih prava za sve u cijeloj Hrvatskoj.