Dižete li upravo stambeni kredit na 100.000 eura i 30 godina, u Hrvatskoj ćete ga platiti oko 38.000 eura više nego u zemljama eurozone. Naš kupac će ujedno vratit banci i 40.000 eura više nego Slovak ili 42.000 eura više nego Francuz. Izračunali smo to pomoću kalkulatora na stranici www.kreditni-kalkulator.hr.

I sve to zbog kamatnih stopa, koje su u Hrvatskoj za točno dva postotna poena više nego u zemaljama eurozone. Nominalna kamatna stopa u domaćoj valuti s ročnošću od 10 godina u Hrvatskoj je u prosijeku 3,9 posto, a u eurozoni svega 1,9 posto. Podatak je to koji smo dobili od Hrvatske narodne banke koji pokazuje kako su kod nas stambeni krediti skuplji nego u eurozoni pa bankama za jednaki kredit vraćamo na desetke tisuća eura više, nego je to u drugim zemljama.

Razlog? Jedan od glavnih je taj što se na Hrvatsku gleda kao na rizičniju zemlju od područja eurozone, spomenute Francuske ili, pak, Slovačke. Iz HNB-a pojašnjavaju kako je percepcija rizičnosti zemlje jedan od ključnih čimbenika koji utječe na kamatne stope, naročito nakon financijske krize.

- Jedna od mjera rizičnosti zemlje na međunarodnim financijskim tržištima je CDS (Credit Default Swap) premija. Tijekom financijske krize CDS premija za Hrvatsku u ožujku 2009. bila je 600 baznih bodova, a sada je na oko 90 baznih bodova - pojašnjavaju u HNB-u.

Iako su kamate kod nas više nego u eurozoni, one su ipak na povijesno niskim razinama. Prosječne kamate na stambene kredite 2012. bile su 5,7 posto, prije godinu dana 4,6 posto, a sada su na 3,9 posto.

Podaci Hrvatske udruge banaka (HUB) ukazuju da su kamate još malo niže i to 3,85 posto, koliko su bile u siječnju. Napominju kako bi kamatne stope na kredite u eurima mogle blago rasti jer je EUOBIRO, koji na njih utječe, na povijesno niskim razinama te bi mogao početi rasti potkraj godine. Zato će i krediti u eurima poskupjeti. Istovremeno svi ostali krediti, tako i kunski koji su sve traženiji, mogli bi još malo pojeftiniti.

- Postoji prostor da se nastavi pad kamatnih stopa ali pod uvjetom jačeg gospodarskog rasta, zadržavanja mladih u Hrvatskoj, pa time i veće potražnje za kreditima i jače tržišne utakmice među bankama. Jedan od uvjeta pada kamata je i stalni rad na reformama koje oporavljaju kreditni rejting zemlje i boljeg djelovanja pravosuđa kako bi se osigurala efikasnija naplata neprihodujućih (loših op.a.) kredita - ističu u HUB-u.

Profesor dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je magistrirao upravo na temu kamata na stambene kredite, ističe da one ovise o cijeni zaduživanja na međunarodnom tržištu, o efikasnosti poslovanja banaka u samoj zemlji (a tu se prvenstveno misli i na to koliko imaju loših, nenaplativih kredita), te o konkurenciji među bankama. Slaže se s ocjenama HNB-a kako bi uskoro moglo doći do, takozvane, normalizacije monetarne politike koja znači i podizanje ključne kamatne stope koja utječe na sve ostale kamate.

Zbog tog bi pritiska kamate mogle rasti u Europi, ali to bi se u Hrvatskoj moglo ublažiti ako, općenito naše domaće gospodarstvo ojača. Inače, iako su naše kamate u odnosu na eurozonu veće, ako se uspoređujemo sa zemljama srednje i istočne Europe, mi smo u sredini. Kamate su više u Litvi, Estoniji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Poljskoj te dosežu 5,6 posto. Niže su kamate u Češkoj, Sloveniji, Estoniji i Slovačkoj. Najniže kamatne stope na nove kredite početkom godine u eurozoni imala je Francuska i to 1,7 posto.