Hrvatska je druga najuspješnija zemlja Europske Unije u čitanju u četvrtom razredu, pokazalo je Međunarodno istraživanje čitalačke pismenosti PIRLS 2021. Od 57 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, Hrvatska je na visokom sedmom mjestu, dok su susjedne zemlje, Slovenija i Srbija na 30., odnosno 33. mjestu.
U PIRLS 2021. istraživanju sudjelovalo je oko 400.000 učenika, 380.000 roditelja, 20.000 učitelja i 13.000 ravnatelja škola. U Hrvatskoj su sudjelovale 154 osnovne škole, 259 učitelja razredne nastave, jednako toliko razreda te 3973 učenika i roditelja. Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović predstavio je nacionalne rezultate istraživanja provedenog 2021. godine. Istraživanje se temelji se na kurikulumu te istražuje načine učenja i poučavanja čitalačke pismenosti. Od 2011., kad je provedeno posljednje istraživanje, hrvatski rezultat se povećao za četiri boda, pa iako je razlika pozitivna, iz NCVVO-a su istaknuli da je ona još uvijek premala da bi se moglo govoriti uzlaznom trendu u postignućima u čitanju.
Istraživanje se temeljilo na dvije dimenzije: sadržajnoj, odnosno svrsi čitanja te kognitivnoj dimenziji - procesu razumijevanja pisanog teksta. Kod svrhe čitanja ispitivao se doživljaj književnog djela ili literarna domena i prikupljanje i primjena informacija ili informativna domena. Kod kognitivne dimenzije se ispitivali procesi prisjećanja i pronalaženja informacija, neposredno zaključivanje, tumačenje i povezivanje ideja i informacija te procjenjivanje i prosuđivanje sadržaja i tekstnih elemenata.
Na prvom mjestu je Singapur, a ispred Hrvatske su se redom našle Irska, Hong Kong, Rusija, Sjeverna Irska i Engleska. Zemlje Afrike i Bliskog Istoka zabilježile su najlošije rezultate.
- Ono što nas osobito veseli je da su naši učenici doista postigli zavidno dobre rezultate što će vjerojatno biti temelj za neke druge analize i usporedbe s međunarodnim i nacionalnim vrednovanjima, prvenstveno nacionalnim ispitima. Ovo pokazuje da oni postižu zadovoljavajuće rezultate, mislim da do sad ni u jednom međunarodnom vrednovanju nismo imali tako dobar rezultat i indikativno je da je testiranje bilo za vrijeme pandemije Covida, a sigurno je utjecala i odluka da učenici do četvrtog razreda budu u školi, možda čak i najviše od svih zemalja u Europi - izjavio je ravnatelj NCVVO-a, Vinko Filipović.
Ono što je zanimljivo je da su djevojčice postigle značajno bolje rezultate, i to u 51 od 57 država, u preostalih šest nema razlike, dok dječaci nisu postigli bolji rezultat niti u jednoj zemlji. U Hrvatskoj su djevojčice postigle bolje rezultate i 2011., a razlika se u ovom istraživanju smanjila za tri boda.
Razlika u rezultatima primjetila se i kod socioekonomskog statusa - učenici koji dolaze iz kućanstava boljeg statusa, pokazali su značajno više rezultate, s razlikom od čak 75 bodova, a iz NCVVO-a su istaknuli kako su viša postignuća povezana i s češćim aktivnostima roditelja u ranoj dobi vezanim uz predčitalačku pismenost, većim afinitetom prema čitanju kod roditelja i učenika te većim samopouzdanjem u čitanju kod učenika.
Ipak, mali broj hrvatskih četvrtaša je odgovorio da jako voli čitati - tek 23 posto, u odnosu na ukupni prosjek država od 42 posto. Kao iduće korake su najavili daljnja istraživanja, posebno među starijim učenicima koji postižu lošije rezultate. Naime, u Međunarodnom programu za ispitivanje znanja i vještina učenika (PISA) iz 2018. godine, Hrvatska je u području čitalačke pismenosti bila tek 29. od 77 zemalja sudionica.
- Kurikulum predmeta razredne nastave je po ovim rezultatima zasigurno dobro izrađen, a očito je da u onome za učenike od petog do osmog razreda postoje određeni problemi. Rezultati PISA-e koje ćemo imati početkom prosinca, kao i nastavnih ispita, vjerojatno će biti dobar temelj da se dođe do određenih zaključaka, promjena u kurikulumu, pa i stručnih usavršavanja učitelja. Činjenica je da su to ista djeca koja postignu odlične rezultate na PIRLS-u, a onda smo kasnije, prema prošlim istraživanjima, tek na sredini - zaključio je Filipović