Nasreću, nisam se spustio skroz do kamenja u moru jer bi me tad zgnječilo kao muhu. Ne bi mi bilo spasa, rekao je Srđan Vrsalović, HGSS-ov veteran.

On je izbjegao sigurnu smrt pod stijenom teškom dvije tone koja se u srijedu ujutro odlomila nedaleko od plaže u Stobreču. Vrsalović je s dvojicom kolega sanirao kamenje na strmoj litici ispod stobrečkog restorana Epetium.

Prethodnog dana se na toj lokaciji odlomila stijena teška desetak tona i pala u more. Policija je izvijestila centralu HGSS-a o padu kamene gromade, pa je Vrsalović s kolegom Filiom Trgom izišao na teren. Očistili su manje stijene koje su prijetile padom, no zbog mraka su morali glavni dio posla ostaviti za sljedeće jutro. U srijedu su se Vrsalović i Trgo vratili u Stobreč u društvu kolege Dade Bošnjaka. Osigurali su se konopcima i počeli ručnim polugama odvajati stijene teške i do tonu i pol.

- Stijenu koja me gotovo ubila smo dobro promotrili, no ničim nije odavala da bi se uskoro mogla odroniti - kaže Vrsalović. Spustio se konopcem gotovo do razine mora i odjednom osjetio osipanje iznad sebe. Podignuo je glavu i ugledao kako prema njemu pada gotovo šest tona kamenja.

- Nasreću, još se nisam spustio na stijenu koja je virila iz mora jer mi tada ne bi bilo spasa. Stijena bi me zgnječila kao muhu - rekao je HGSS-ov veteran. Instinktivno se nogama odgurnuo od stijene i uspio se izmaknuti s direktne putanje kamene lavine. No stijena teška gotovo dvije tone ga je ipak zahvatila po lijevom bedru. Trgo i Bošnjak su ga izvukli na plato iznad litice i hitno odvezli u splitsku bolnicu. Vrsalović je samo lakše ozlijeđen, ima nekoliko hematoma i ogrebotina.

- Bedro mi je jedan veliki hematom i dosta me boli, no s obzirom na sve, dobro sam prošao - zaključio je jedan od najiskusnijih pripadnika HGSS-a. Tijekom četrdeset godina volontiranja u HGSS-u Vrsalović se mnogo puta našao u opasnim, rubnim situacijama iz kojih je izašao gotovo neozlijeđen. Kolege ga iznimno cijene upravo zbog tolikih godina provedenih na prvoj liniji spašavanja. Šef helikopterske službe je sudjelovao u više od tisuću akcija spašavanja, a najupečatljivija mu je ostala kornatska tragedija, gdje je na mjesto stradavanja došao među prvima.

Među zahtjevnije akcije sa sretnim završetkom Vrsalović ubraja spašavanja s kruzera u plovidbi, po mraku i jakom vjetru. Vrsalović je i vrsni alpinist, pa se uz većinu europskih vrhova popeo i na Hindukuš. Nakon što je četiri desetljeća proveo izlažući svoj život kako bi pomogao drugima, veteran HGSS-a ne pokazuje ni najmanje naznake umora.

- Volim ovaj posao istim žarom kao i prvog dana. Spoznaja da si pomogao čovjeku u nevolji ili mu spasio život su za mene su neprocjenjivi - zaključio je hrabri spasilac.