Pomažemo im koliko možemo, dajemo im hranu, cigarete. Žalosno je vidjeti te ljude kako preživljavaju na otvorenom, u šatorima.
Ispričao nam je to Zlatko Mistadanagić iz Velike Kladuše, koji živi u blizini graničnog prijelaza Maljevac.
Situacija na prijelazu između BiH i Hrvatske u četvrtak se smirila. Skupina od 250 migranata u srijedu je pokušala prijeći granicu s Hrvatskom. Neki od migranata u četvrtak su se povukli u unutrašnjoj prema Velikoj Kladuši, dok ih je kod graničnog prijelaza bilo oko 150. Migranti su prespavali u šatorima, a grijali su se tako što su zapalili vatru na cesti.
U četvrtak ujutro granični policajci BiH su pojačali snage te su napravili bolji kordon kako se migranti ne bi približili granici s Hrvatskom. U srijedu su migranti probili kordon policije BiH. Policija BiH pustila je u četvrtak na granični prijelaz desetero djece koja su stigla pred novinare s natpisima “Open Border”, “Human rights”, “EU Where are You?”. Djeca su vikali da se otvori granicu.
Razgovarali smo u četvrtak i s migrantima koji žele proći granicu s Hrvatskom. Većina njih je iz Irana, Afganistana i Pakistana.
- Želimo prijeći granicu s Hrvatskom te doći do Njemačke. Molim Vas, otvorite granicu – kazao je Muhammed, jedan od migranata.
Tisuće u Kladuši
Među njima ima manji broj žena i djece. Uglavnom su u pitanju muškarci. Kako neslužbeno doznajemo, među migrante se navodno uvukla jedna skupina koju je policija identificirala kao agresivnu te koja potiče ostale da se okupe pred graničnim prijelazom i traže da se otvore granice. U srijedu su hrvatske policajce gađali kamenjem, a jednog policajca pogodili su u vizir kacige te ga umalo ozlijedili. Što se tiče samih migranata, u Velikoj Kladuši ima ih nekoliko tisuća. Onih stotinjak migranata koji se nalaze u blizini graničnog prijelaza, trebali bi biti prebačeni u prihvatne centre. Stanovnici Kladuše koji žive u blizini graničnog prijelaza Maljevac kažu nam da nemaju problema s njima.
Imaju novu rutu
Budući da se Mađarska zatvorila, migranti sad iz Turske, preko Grčke, Srbije i BiH pristižu u Hrvatsku, iz koje žele dalje u “obećane” zemlje. Prema podacima MUP-a, policija je u prvih šest mjeseci 2018. zatekla 2639 ljudi u ilegalnom prelasku granice.
- Ima i onih migranata koji upadaju u kuće, a bilo je i tučnjava. Veliki problem BiH je što nije na vrijeme reagirala na migrantsku krizu te nije na vrijeme sagradila prihvatne centre. Migrante šalju iz Sarajeva u Veliku Kladušu i Bihać. Vlasti u Sarajevu misle da su tako riješili problem. Što se mene tiče, treba otvoriti granice, pustiti migrante da odu tamo gdje su njihove obitelji, u Njemačku, Švedsku, Francusku. Nema smisla zadržavati ljude – rekao nam je Mistadanagić.
Ministar unutarnjih poslova RH, Davor Božinović, u četvrtak je ponovio da hrvatske policije na granici ima dovoljno te da je specijalizirana i obučena za postupanje.
Sigurnost putnika
- Oko 150 migranata je oko 200 metara od graničnog prijelaza, uz njih je više od 50 pripadnika granične policije BiH. Dakle, nije bilo nikakve potrebe za djelovanjem hrvatske policije. Nažalost, ova situacija onemogućava da se otvori promet na prijelazu Maljevac.
Očekujem da će policija susjedne BiH stvoriti uvjete kako bi taj promet krenuo, kako ne bi trpjelo gospodarstvo i s jedne i druge strane granice. No sad ne postoje uvjeti kojima se može jamčiti sigurnost ljudi, putnika i imovine koja prometuje tim dijelom granice - rekao je Božinović. Situaciju s izbjeglicama komentirao je i Tvrtko Barun, voditelj Isusovačke službe za izbjeglice.
- Objektivno, za novonastalu situaciju nema puno rješenja. Riječ je o državnoj granici i svaka država će je štititi i zatvarati. No zabrinut sam zbog humanitarne krize koja ovom prilikom može nastati i pitanje je koliko će međunarodne organizacije imati sluha da to pokriju. Naša će služba definitivno pomagati gdje god bude trebalo. Stiže zima i teški uvjeti, pa se otvaraju i veliki kampovi, primjerice jedan u Bihaću. U njega bi trebali doći i ljudi iz Kladuše. Kad odlazim u takve kampove sa svojim kolegama i kolegicama, pomažemo oko odjeće, higijene, prihvatilišta, radionica za djecu te puno razgovaramo s tim ljudima jer im to treba. Tako ćemo djelovati i tijekom ove krize - rekao je Barun.