Javni dug Hrvatske narastao je na kraju lipnja za 26,9 milijardi kuna ili 13,6 posto više nego prošle godine u istom mjesecu te sada iznosi 224,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Hrvatska gospodarska komora poručila je da je to nastavak tendencije dugoročno neodrživog rasta duga prouzročena potrebom financiranja visokog proračunskog deficita, kao i refinanciranja dospjelih zaduženja. Zbog toga je inozemna komponenta duga na godišnjoj razini porasla za 16,6 posto, a domaće za 12. 

Iz HGK su kazali i kako dominantnu ulogu u formiranju duga opće države ima središnja država, s 97,7 posto ukupnog duga, na lokalnu državu otpada tek 2,3 posto, dok je dug fondova socijalne sigurnosti u tim okvirima praktički zanemariv, 0,6 milijuna kuna. 

Na godišnjoj razini, u lipnju je dug središnje države povećan za 13,3 posto, dug lokalne države za 26,6 posto, dok je dug fondova socijalne sigurnosti smanjen za 53,3 posto, javlja HRT. 

Kako bruto domaći proizvod (BDP) pada, a javni dug raste, dolazi do sve većeg udjela tog duga u BDP-u, zbog čega je on u prvom tromjesečju iznosio 68 posto BDP-a, odnosno 221,8 milijardi kuna, iako maastrichtski kriteriji nalažu da iznosi maksimalno 60 posto. U drugom je tromjesečju javni dug porastao za 2,8 milijardi kuna u odnosu na prethodni kvartal, dok je BDP pao 0,3 posto na kvartalnoj razini, a 0,8 posto na godišnjoj razini.

Iz HGK su istaknuli da se dug opće države od 2009. kreće neodrživom putanjom koju su i tijekom prošle godine obilježile dvoznamenkaste međugodišnje stope rasta. 

Smatraju da bi Procedura obuzdavanja prekomjernog proračunskog manjka (EDP) mogla ublažiti pritiske na daljnji rast duga opće države, ali ga ni ona ne bi mogla zaustaviti. 

Upozorili su i da će se udio duga opće države u BDP-u dodatno povećati primjenom statističke metodologije ESA 2010, s obzirom da ona proširuje obuhvat subjekata koji ulaze u obračun duga opće države, prenosi HRT.