Osim četiri sezonska radnika koja su u Supetru početkom lipnja pretukli nasilnici, sezonci su početkom kolovoza stradali i u Dubrovniku. Dva sezonska radnika iz Slavonije bila su na jednoj strani, a tri Dubrovčanina na drugoj.
Jednom od sezonaca u napadu su ozlijedili čelo i slomili zube, a drugom su posjekli podlakticu. U Splitu su huligani napali francuske turiste, a nastradao je i Britanac koji se umiješao.
Sven Marcelić, sociolog, docent na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru koji se bavi lokalnim i regionalnim razvojem i istraživanjima mladih, kao i utjecajem turizma na društveni kontekst, komentirao je val nasilja koji se zaredao duž obale.
Plodno tlo za agresivno ponašanje
- Razumijevanje slučajeva nasilnog ponašanja koje smo mogli pratiti posljednjih tjedana treba razmotriti iz više perspektiva. Prije svega, nije isto kad se radi o etnički motiviranom nasilju ili onome koje se događa u susretu s turistima, iako se te dvije stvari ponekad preklapaju. Jedna od nuspojava turizma je i veća stopa kriminala pa tako već godinama u istraživanju sigurnosti možemo vidjeti da se kao najnesigurniji gradovi redovito pojavljuju veliki gradovi na obali. Turizam donosi veliku koncentraciju ljudi, a time i veću mogućnost za različite incidente - u mnogim sredinama broj ljudi postaje višestruko veći na istu infrastrukturu i površinu.
Uz to, često svjedočimo i kratkoj sezoni koja stavlja velike zahtjeve na zaposlene, kako u smislu broja radnih sati, tako i opsega posla koji se obavlja, što dovodi do psihičkog opterećenja i veće mogućnosti za incidente.
- Konobari, taksisti i slična zanimanja također dobivaju i konkurenciju iz drugih dijelova zemlje ili inozemstva, što je uz već opisani kontekst dodatni okidač za potencijalne probleme - sukob lokalnog i stranog. Dodajmo tome da i među samim djelatnicima u turizmu postoje sukobljeni interesi i konkurencija, kao kod slučaja restorana i kajakaša u Dubrovniku. Konačno, i sami građani vrlo često žive u uvjetima koji uključuju povećane gužve, buku i probleme s povećanim zahtjevima za odvoženjem otpada i drugim oblicima zagađenja.
- U konačnici, sve to je plodno tlo za potencijalno agresivno ponašanje koje, kao što sam već rekao, ne treba brkati s događajima u Kistanju i sličnima jer oni su motivirani posve drugim povodom. Ponekad, kao u Supetru, to se može preklopiti, ali većina incidenata koji se događaju na hrvatskoj obali vezana je primarno uz efekte masovnog turizma. Naravno, ni sporo i neefikasno pravosuđe u ovome slučaju nije od pomoći jer izostaju jasne i vidljive sankcije - kaže Marcelić.