Američki potpredsjednik Joe Biden dolazi u srijedu u Zagreb na summit čelnika jugoistočne Europe, što je znak aktivnijeg uključivanja Sjedinjenih Država u rješavanje regionalnih problema i približavanje toga područja Zapadu.
Drugi čovjek SAD-a sudjelovat će na sastanku regionalne inicijative Brdo-Brijuni koja okuplja zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije i Albaniju. Potpredsjednik Biden je najviši američki dužnosnik koji dolazi u Hrvatsku otkako je Barack Obama na čelu Sjedinjenih Država.
Na sastanku će uz sve predsjednike zemalja u regiji biti i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te austrijski predsjednik Heinz Fischer.
Veliki američki povratak
S Pantovčaka su najavili da se radi o strateškom sastanku koji bi hrvatsko susjedstvo trebao približiti Zapadu i velikom povratku Sjedinjenih Država na regionalnu scenu nakon presudne uloge u zaustavljanju rata u BiH 1995.
- SAD se vraća za stol. Problemi u regiji predugo traju i ne želimo nestabilno susjedstvo. Svjestan izazova pred jugoistočnom Europom, Washington želi pridonijeti da se neki od tih gordijskih čvorova riješi - rekao je prošli tjedan izvor blizak hrvatskoj predsjednici.
Izbjeglička kriza koja pogađa Europu zasjenila je druge probleme u hrvatskom susjedstvu - unutarnje sukobe u Crnoj Gori oko pristupanja NATO-u, neriješene odnose Srbije i Kosova te islamizaciju tradicionalno sekularnih Albanaca na Kosovu, Makedoniji i Albaniji.
Na Pantovčaku ističu da je stabilno susjedstvo presudno za nacionalnu sigurnost Hrvatske, jer bi samo jedan incident mogao uništiti hrvatski turizam koji čini oko 20 posto BDP-a. Smatraju i da bi Hrvatska, u kojoj muslimani čine dva posto stanovništva mogla postati model njihove uspješne integracije u europska društva.
Godine 2008. u Zagrebu je boravio tadašnji američki predsjednik George Bush, a 2012. Hrvatsku je posjetila ondašnja državna tajnica Hillary Clinton. Nakon što jugoistok Europe godinama nije bio u fokusu vanjske politike SAD-a i posjećivali su ga niži američki dužnosnici, Grabar-Kitarović želi ponovno zainteresirati Sjedinjene Države za regiju u kojoj se preklapaju utjecaji tri 'imperija': zapadnog (EU), pravoslavnog (Rusija) i islamskog (Turska).
Bidenov dolazak na Pantovčaku tumače i kao potvrdu da je Zagreb glavni partner Washingtona na jugoistoku, ali i na sjeverozapadu Europe, odnosno regiji Baltik-Jadran-Crno more.
Ta nova vanjskopolitička orijentacija, koju je inaugurirala Grabar-Kitarović, osnažuje poziciju Hrvatske u EU i omogućuje da "s većom težinom" pomogne susjedima na putu u EU i NATO, smatraju na Pantovčaku.
"Naš strateški interes je osovina Baltik-Jadran, ali nećemo zaboraviti jugoistočnu Europu gdje ćemo igrati važnu ulogu. Ako niste jaki u EU, ne možete pomoći ni regiji", istaknuo je izvor blizak predsjednici.
Moralna obaveza RH i Slovenije da pomognu JI Europi
Proces Brdo-Brijuni potaknule su Slovenija i Hrvatska s ambicijom da se kroz reforme i približavanje EU-u promoviraju regionalna suradnja i rješavanje otvorenih pitanja i tako pridonese stabilizaciji prilika u jugoistočnoj Europi.
Upravo su to, daljnja stabilizacija te regije i podrška reformama u zemljama koje žele u EU i NATO, očekivanja od zagrebačkog skupa, naglasili predsjednica Grabar-Kitarović i njezin slovenski kolega Borut Pahor na radnom sastanku u nedjelju u Ljubljani.
Summit dolazi "u pravo vrijeme", a nazočnost američkog potpredsjednika govori o nastojanju SAD-a da se više nego do sada uključi u raspravu o sigurnosnim pitanjima i rizicima u jugoistočnoj Europi, istaknula je Grabar-Kitarović, dodavši da se Hrvatska i Slovenija osjećaju moralno obveznima da sadašnji trenutak iskoriste za jaku potporu reformskim procesima u zemljama regije koje ih vode u euroatlantske organizacije.
Zagrebački summit bit će ujedno i prilika za raspravu o sigurnosnim izazovima, terorističkim prijetnjama i radikalizaciji, te prilika da se ponovo iskaže odlučnost i protivljenje takvim pojavama, kazala je Grabar-Kitarović.
Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović i njegov slovenski kolega Borut Pahor pokrenuli su 2013. inicijativu godišnjeg okupljanja predsjednika država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije.
Dijalog u tom formatu počeo je u Zagrebu 1. srpnja 2013., na dan kada je Hrvatska ušla u EU, a nastavljen je u srpnju iste godine na Brdu kod Kranja skupnim sastankom s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom.
Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je gošća summita u Dubrovniku 2014., a predsjednik Austrije Heinz Fischer sastanka na vrhu 2015. u crnogorskom ljetovalištu Budvi.