Na okruglom stolu na temu "Čista energija za sve Europljane i Hrvatska" u organizaciji Kluba zastupnika GLAS/HSU-a i njihova zastupnika u Europskom parlamentu Joze Radoša u petak u Saboru istaknuto je da je Hrvatska na samom začelju Europske unije po korištenju biogoriva te da Vladu RH tema obnovljivih izvora energije uopće ne zanima.

- Moj specifični fokus u Europskom parlamentu je na biogorivima. Europski cilj do 2020. godine je do 10 posto biogoriva u prometu, Europska unija se sada u prosjeku nalazi na sedam posto, a Hrvatska je negdje oko jedan posto. Imamo četiri biorafinerije, a od 2014. godine sve su zatvorene i ne rade - izvijestio je Radoš.

- EU je u fazi usvajanja energetskog paketa pod nazivom 'Čista energija za sve Europljane', koji bi trebao definirati energetsku politiku EU za razdoblje 2020. do 2030. godine. Ima puno razloga zašto treba skrenuti pažnju na taj proces jer je to tema važna tema koja uključuje snažne investicije i poticaje, a Hrvatska je dobrano zaostala u svim segmentima. Gotovo nijedan cilj iz naše Strategije iz 2009. godine u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije nije postignut - upozorio je.

Radoš je na okruglom stolu predstavio Paket čiste energije za sve Europljana koji će angažirati investicije od 177 milijardi eura do 2021. godine, što, istaknuo je, pokazuje važnost proizvodnje čiste energije za ukupno gospodarstvo EU.

- Hrvatska treba novu energetsku strategiju do 2030. godine, a posebno je važno usmjeriti se na razvoj hrvatskog ruralnog prostora. Potencijali šumske biomase su veliki. Biomasa bi mogla biti poluga razvoja lokalne zajednice, što, na žalost, još uvijek nije - kazao je, naglasivši da je 740 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta neiskorišteno, od čega bi se dio mogao iskoristiti za proizvodnju biomase.

- Prema podacima Eurostata, u pogledu povećanja udjela obnovljivih izvora u razdoblju Hrvatska se do 2013. godine kretala oko udjela od jedan posto, da bi 2013., 2014. i 2015. skočila na oko četiri posto i onda 2016. naglo pala na 1,3 posto, daleko od cilja od 10 posto u 2020. godini - upozorio je eurozastupnik.

Vjeran Piršić iz Udruge EKO Kvarner, kao predstavnik lokalne zajednice s otoka Krka, rekao je kako je cilj da Krk do 2030. godine bude energetski neovisan otok. Naveo je mogućnost korištenja otpadnih ulja iz ugostiteljskih objekata u turističkim središtima za proizvodnju biodizela koji bi bio dostatan za hitne službe poput vatrogasaca, policije i službe hitne pomoći.

Ante Samardžić iz tvrtke Energospektar upozorio je na brojne birokratske prepreke koje imaju investitori koji žele ulagati u projekte obnovljivih izvora energije dok je Ivan Corn, direktor Biodizel d.d. Vukovar naveo brojne zakonske nedostatke u Hrvatske koje nepovoljno utječu na proizvodnju biodizela.

Anka Mrak Taritaš ukazala je na nesrazmjer ciljeva u vezi s pitanjem obnovljivih izvora energije koji su u Hrvatskoj zacrtani i stvarne želje za njihovo ostvarenje, zaključivši da "naše strategije i ključni nacionalni dokumenti koji se odnose na obnovljive izvore energije ne smiju biti mrtvo slovo na papiru".