Predsjednica Republike gubitnica je u kolovozu i doživjela je najveći pad potpore među građanima. Možda je na to utjecala i njezina reakcija nakon požara u Splitu, no ostaje činjenica da je, nakon što je prije 30 dana imala većinu uz sebe i svoj rad, sada podijelila građane.

Trenutačno njezin rad ne odobrava 46 posto građana, dok ga odobrava 45 posto. 9 posto ne zna.

Ivo Josipović na pola mandata, u istom razdoblju, imao je golemu potporu. Njegovu politiku odobravalo je 72 posto građana, a nije odobravalo njih 18 posto, dok 10 posto nije znalo. 

Predsjednica zasad jedina ima većinu pozitivnog dojma među građanima, točnije, 52 posto, a negativan dojam o njoj ima njih 41 posto. Većina građana o premijeru Plenkoviću ima negativan dojam, točnije, njih 52 posto, a pozitivan 41 posto. Tako je i kod Bože Petrova, o kojem 59 posto ima negativan dojam, pozitivan njih 32 posto. O Davoru Bernardiću 54 posto građana ima negativan dojam, pozitivan njih 31 posto. 
Zanimljivo, Ivo Josipović, kada se birače pitalo što misle o njemu, uživao je 79 posto pozitivnog dojma, a samo 14 posto negativnog dojma.

Andrej Plenković u Banskim dvorima je već 11. mjesec i vidimo kakav dojam kod građana ostavlja. Ako usporedimo kakav su dojam ostavljali njegovi prethodnici nakon isto toliko vremena provedenog u Banskim dvorima, može se zaključiti da se premijer, u odnosu na prethodnike, nema baš se čime pohvaliti. Ivo Sanader u studenom 2004. uživao je 57 posto pozitivnog dojma među građanima, a u listopadu 2008. 42 posto. Njegova nasljednica Jadranka Kosor, u svibnju 2010., uživala je 45 posto pozitivnog dojma. U listopadu 2012. Zoran Milanović uživao je pozitivan dojam među 44 posto građana, a u kolovozu 2017. Andrej Plenković pozitivan dojam uživa kod njih 41 posto.

Ured Predsjednice školskom ocjenom dobiva 2,76 ili trojku, Vlada pak prolazi s 2,29 ili dvojkom, a i Hrvatski sabor dobiva 1,99 i kolovoz, u kojem nije radio, završava dvojkom.

Istraživanje je provela agencija Ipsos između 1. i 18. u mjesecu, na uzorku od 971 punoljetnog građanina iz cijele Hrvatske. Za mjerenje stranačkih preferencija koristi se metoda tajnog izjašnjavanja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 %, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 %.