- Novi blaženici patili su i žrtvovali svoje živote jer su se usprotivili tadašnjemu totalitarnom ideološkom sustavu - rekao je Papa Franjo pred oko 60.000 vjernika okupljenih na Polju slobode u Blaju.
- Rumunjski biskupi dali su živote suprotstavljajući se neliberalnom ideološkom sustavu koji je sprečavao temeljna ljudska prava - rekao je Franjo, upozorivši na "pojavu novih ideologija" usmjerenih prema mladima kojima se pokušavaju uništiti kulturna i vjerska tradicija.
- Ovi božji pastiri i mučenici rumunjskom su narodu ostavili dragocjenu baštinu koju možemo sažeti u dvije riječi: sloboda i milosrđe - kazao je Sveti Otac, misleći pritom na "vjersku raznolikost" koja obogaćuje Rumunjsku, zemlju u kojoj živi 86 posto pravoslavnih vjernika.
Nakon Drugoga svjetskog rata rumunjske komunističke vlasti zaplijenile su imovinu Grkokatoličke Crkve te njihovim pripadnicima naredile da se priključe većinskoj Pravoslavnoj Crkvi, jer ju je na taj način komunistima bilo jednostavnije držati pod kontrolom.
Odbili prijeći na pravoslavnu vjeru
U noći s 28. na 29. listopad 1948. godine, sedmoricu biskupa uhitili su i priveli agenti komunističkog režima optuživši ih za "veleizdaju" jer su svećenici odbili prijeći na pravoslavnu vjeru. U zatvoru su ih mučili i ponižavali. Na kraju su skončali u izolaciji u jednome pravoslavnom samostanu te su potajice pokopani. Ni danas se ne zna gdje su pokopana tijela četvorice rumunjskih biskupa.
Organizatori događaja su simbolično, metalne šipke ćelija u kojima su biskupi bili zatočeni, ugradili u prijesto posebno izrađen u čast Papina dolaska.
Rumunjski komunisti su krajem 1948. zabranili grkokatoličku vjeru uz tvrdnju da su se grkokatolički vjernici "vratili pravoslavnom bogoslužju".
Većina grkokatolika morala promijeniti vjeru
Sve vlasništvo Grkokatoličke Crkve tada je pripalo rumunjskoj Pravoslavnoj Crkvi. Uslijed golemog pritiska većina grkokatolika promijenila je vjeru. Godine 1948. ih je u Rumunjskoj, državi od 20 milijuna stanovnika, bilo 1,5 milijun, a danas ih se grkokatolicima izjašnjava samo 200.000.
Povjesničari kažu da je pedesetih i početkom šezdesetih godina oko pola milijuna rumunjskih državljana, među kojima je bilo političara, svećenika, liječnika, časnika, veleposjednika i trgovaca osuđeno i zatvoreno. Petina ih je nestala u radnim logorima i zatvorima.
Brojni posjedi Grkokatoličke Crkve što ih tada preuzela rumunjska komunistička diktatura ili ih je poklonila rumunjskoj Pravoslavnoj Crkvi tek se treba vratiti stvarnim vlasnicima 30 godina nakon pada diktatora Nicolaea Ceausescua. Od više od 2000 crkava u vlasništvu rumunjske Grkokatoličke Crkve dosad ih je vraćeno samo 150.