Hrvatski sabor u četvrtak će sjednicu nastaviti raspravom o konačnom prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi, a na dnevnom redu je i paket pratećih šest zakona iz reformskog paketa za područje socijalne skrbi.
Tako su, uz konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi, u drugom čitanju i konačni prijedlozi zakona o udomiteljstvu te zakoni koji reguliraju djelatnosti psihoterapije, socijalnog rada, edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, psihološke djelatnosti i socijalno-pedagoške djelatnosti.
Temeljem tih zakona izdvajanja u proračunu za 2022. godinu, u odnosu na ona u 2021., povećat će se za 500 milijuna kuna.
Konačnim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi ide se u cilju nediskriminiranja osoba s invaliditetom te se predlaže ukidanje cenzusa u visini od 4000 kuna radi pravednijeg osiguravanja materijalnoga prava odnosno osobne invalidnine.
Visina naknade za osobe s invaliditetom povećava se s 1500 na 1750 kuna, a ujedno se predlaže i povećanje niza naknada, poput zajamčene minimalne naknade s 800 na 1000 kuna, naknade za osobne potrebe te za osobnu invalidninu.
Proširuje se krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja te se propisuju i nove usluge - sveobuhvatna procjena i planiranje, prethodna stručna procjena, socijalno mentorstvo i psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja.
Također se predlaže osnivanje tri javne ustanove: Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao javne ustanove koja će svoje poslove obavljati u središnjoj i područnim službama, umjesto u sadašnjim dosta fragmentiranim centrima za socijalnu skrb, zatim Obiteljskog centra te Akademije socijalne skrbi. Predlaže se i osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja "kako bi se sustav otvorio korisnicima zbog kojih i postoji".