Današnja su djeca drugačija i njih se ne može zainteresirati suhoparnim gradivom iz knjiga. Njihov je mozak drugačiji i drugačije funkcioniraju nego što smo mi funkcionirali. Nove tehnologije potiču algoritamski način razmišljanja, poglavito ako se krene na ispravan način, rekao je prof. Vedran Mornar, bivi ministar znanosti na konferenciji “Obrazovanje, znanost i digitalna budućnost”.
Mornar je na konferenciji pozdravio inicijativu Nenada Bakića i njegovu STEM revoluciju, zahvaljujući kojoj su djeca dobila mikroračunala.
- Djeci se praktički daju igračke kojima konstruktivno mogu raditi neke pametne stvari. Takvim pristupom sljedeću generaciju možemo učiniti sposobnijom za nove izazove – rekao je Mornar i zaključio:
– Ta će djeca za 50 godina još biti u svojem radnom vijeku, a kakva će im znanja trebati, to nitko ne zna. Zato pristup koji ide na stjecanje generičkih znanja, razmišljanje i kompetencije, a ne na biflanje činjenica, jedini daje djeci šansu za budućnost - rekao je Mornar.
“Obrazovanje, znanost i digitalna budućnost” je prva u nizu konferencija “Hrvatska kakvu trebamo” u organizaciji Večernjeg lista. Na njima vodeći hrvatski stručnjaci predlažu strateška rješenja za budućnost Hrvatske. Redakcija Večernjeg lista time želi skrenuti pozornost javnosti s dnevno-političkih na suštinska pitanja u zemlji.
Konferenciju su održali jučer u zagrebačkoj Esplanadi.
Čekaju nas promjene
- Hrvatska je ušla u novu političku krizu. Bez obzira na to ili upravo zbog toga, ne odustajemo i otvaramo raspravu o jednom od dva ključna problema: prvi je demografija, a drugi obrazovanje - naglasio je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
Dr. Tome Antičić, ravnatelj Instituta “Ruđer Bošković”, rekao je da će se sljedećih 10 do 30 godina dogoditi veće promjene nego što su se dogodile u cijeloj prošlosti.
- Čekaju nas revolucionarne promjene koje će preokrenuti osnove na kojima funkcionira gospodarstvo i način na koji živimo. Zemlje koje se u tome ne snađu potonut će u totalnu irelevantnost - ustvrdio je cijenjeni fizičar.
Promjene dolaze s novim spoznajama u generičkom inženjeringu, medicini, umjetnoj inteligenciji i informatici, nanotehnologiji i materijalima te u tom novom okruženju mogu prosperirati jedino zemlje koje će biti nositelji tih revolucija. Uz dr. Tomu Antičića, loše startne pozicije Hrvatske u toj trci oslikali su u uvodu konferencije još i Boris Drilo, prvi čovjek ICT udruge pri HUP-u, Boris Jokić, autor kukikularne reforme te Pero Lučin, profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci. Samo pet posto naše generacije završi u STEM području (znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici), domaća ICT industrija može zaposliti 3000 inženjera godišnje, no njih nema dovoljno niti zemlja uspijeva zadržati one koji završe fakultete.
Politička odgovornost
- Pozivam na odgovornost sve političke čimbenike. Naši mladi više ne mogu čekati. Ne mogu čekati još jednu izbornu kampanju ili preslagivanje vlasti. Samo rješavanjem tih problema zaustavit ćemo odlazak mladih i stručnih ljudi – rekla je predsjednica Grabar Kitarović te dodala da je ulaganje u školstvo investicija, a ne trošak. Boris Drilo naglašava da bi hrvatska ICT industrija mogla stvoriti više od 10 posto BDP, koliko sad stvara, kad bi se više mladih orijentiralo prema STEM području i kad bi digitalizaciju razumijevali kao stratešku priliku. Dodao je da su naši stručnjaci konkurentni te da odlaze jer za njih ne postoje granice.
Dr. Tome Antičić upozorava da smo po svim parametrima na dnu ili idemo prema dnu. Hrvatska nije kompetitivna zemlja, zakoni ne dopuštaju nagrađivanje kvalitetnih, štite neradnike i nekvalitetu, kažnjava se uspjeh...
Na začelju smo po broju STEM doktoranada, najrazvijenije zemlje imaju udio doktora znanosti u industriji u usporedbi sa znanstvenim institucijama i do 80 posto, a kod nas katastrofalno niskih 10 posto.
Rast interesa
- Magija ne postoji, sustav koji ne nagrađuje izvrsnost ne može uspjeti - tvrdi dr. Antičić.
Boris Jokić na konferenciji je rekao da nas život uči da se prilike na otvaraju često.
- Ipak, kad se to dogodi, treba učiniti sve da ih iskoristimo. Za društva takve su prilike još rjeđe. Hrvatska stoji, ali i dalje ima priliku. Samo neznalice, oholi, bahati ili oni koji rade protiv koristi svih nas ne bi je iskoristili - zaključio je Jokić.
Na konferenciji Večernjeg lista govorilo se i o kurikularnoj reformi.
I premijer sve zna
- Na natječaj za ekspertnu radnu skupinu koja će nastaviti izradu kurikularne reforme stiglo je 125 prijava, što u odnosu na 2015. godinu predstavlja rast interesa. Slijede razgovori s kandidatima - objasnila je Sanja Putica iz Ministarstva znanosti i obrazovanja na panel diskusiji o kurikularnoj reformi. Naglasila je kako bi se sastav trebao znati za 30-ak dana, a zasad je poznato jedino da se kandidirao Boris Jokić, čelnik prethodne ekspertne skupine, koji je ustvrdio da se značajan dio ljudi koji su radili na kurikularnoj reformi ponovno prijavio.
- Premijeru je predstavljen nacrt akcijskog plana po kojem treba raditi ekspertna radna skupina. Proces jest usporen, ali krivnja nije do kraja na ministarstvu jer događaju se politički procesi na koje nismo mogli utjecati i oni usporavaju implementaciju ove reforme – rekla je Putica.
Pojedini predmeti nemaju puno primjedbi, poput matematike, engleskog jezika i vjeronauka, pa se opravdano postavilo pitanje mogu li ti predmeti u primjenu već od ove jeseni. Putica ne vidi razloga da se s takvim predmetima ne krene odmah u primjenu, no podsjeća na problem nejednakog razvoja RH, a u razvoju cijelog obrazovnog sustava sudjeluje dijelom i lokalna samouprava.
Boris Jokić je pak uvjeren da nikakvo parcijalno uvođenje nije moguće.
– Ili će država ići u to cjelovito ili, po meni, ne bi ni trebala ići. Reforma nije samo neki dokument, to je prije svega osposobljavanje nastavnika i učenika. RH ima jedinstvenu priliku osiguravanjem europskih fondova napraviti cjelovitu strukturnu promjenu. Ako se to sad ne dogodi, bojim se da za Hrvatsku dugoročno neće biti prevelike perspektive - rekao je Jokić podsjetivši da je cijeli kurikularni pristup zapravo pristup otvorenosti, jer ako postoji ishod učenja, sadržaj se može modificirati.
- Zemlje poput Estonije imaju zakonsku obvezu modificirati kurikul svakih šest godina, jer tehnologija, znanost i spoznaje se mijenjaju i dokument treba biti otvoren za promjene, ali prije svega treba ‘otvoriti’ odgojno-obrazovne radnike da takav pristup učenju mogu primijeniti. To su preduvjeti za promjenu. Duboko se nadam da će ta promjena biti cjelovita - istaknuo je Jokić dodavši i da privatne inicijative, uz lokalne zajednice, također omogućuju da reforme budu primijenjene u školama.
Treba povlačiti novac
Hrvatskoj je omogućeno direktno povlačenje 135 milijuna eura za te potrebe te, uz novac koji se sad već neplanski i neučinkovito troši na stručno osoposobljavanje, treba iskoristiti da se škole i nastavnici osposobe. To je dovoljno novca da se u desetogodišnjoj perspektivi promijeni hrvatsko školstvo. S njim se slaže i prof. Vedran Mornar, bivi ministar obrazovanja, uz napomenu da procese povlačenja novca treba ubrzati, da u e-škole treba sve snage uprijeti kako bi se sve škole opremile informatičko-komunikacijskom opremom i da se te tehnologije što prije počnu koristiti.