Čovjeku koji je prije dvije i pol godine uzeo stambeni kredit od 100.000 švicarskih franaka na rok otplate od 20 godina uz kamatnu stopu od 5,25 posto, mjesečna rata iznosila je 674 franka. Prema tadašnjem tečaju (franak je bio 4,98 kuna), dužnik je banci plaćao 3356 kuna. Danas, kad je “švicarac” 5,59 kuna, rata kredita iznosi 3767 kuna, odnosno 411 kn više. Za građane koji imaju kredite u “švicarcima” i kojima je rata drastično porasla ipak ima rješenja. Kredite je moguće reprogramirati.
- Mnoge banke rade konverziju valuta iz švicarskih franaka u euro ili kunu bez naknada. No kamata na euro ili kunu nešto je viša od kamate na franak, koja je u nekim bankama zbog jačanja valute i dodatno smanjena - objašnjava Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke.
Ipak nije sve tako jednostavno. Analitičari su vrlo oprezni u davanju preporuka građanima o reprogramiranju kredita.
- Oni koji imaju još nekoliko godina do otplate posljednje rate kredita trebali bi reprogramirati kredit u drugu valutu, dok oni koji su tek započeli s otplatom dugoročnog kredita to ne bi trebali učiniti - pojasnio je Stojić. Iako se u zadnje vrijeme građani sve više raspituju o prebacivanju “švicaraca” u drugu valutu, malo ih se odlučuje na to.


U SLJEDEĆIM GODINAMA EURO ĆE SLABJETI?
Hrvatska narodna banka održava stabilnost kune prema euru pa je za odnos prema drugim valutama (američki dolar, franak) najbitnije kako se euro drži na svjetskim tržištima. Prognoze govore da će u sljedećim godinama i dolar i franak rasti prema euru, odnosno da će euro slabjeti.