U Hrvatskoj u ovom trenutku traje oko 1400 stečajnih postupaka. Njih 89 traje duže od 10 godina, 166 duže od pet, a 287 duže od tri godine. Do sada nije poznat niti jedan slučaj da je bilo koji član uprave u Hrvatskoj kažnjen i gonjen zbog nepokretanja stečajnog postupka. Dakle, već kod tog dijela vidimo da sa zakonodavstvom i praksom nešto nije u redu - rekao je šef laburista Dragutin Lesar na presici u Saboru. 

Novinarima je podijelio popis tvrtki koje su u stečaju, a koje su prikupili u posljednja dva mjeseca. 

Nitko nema evidenciju stečajeva

- U Hrvatskoj ni jedno tijelo vlasti, nitko na jednom mjestu nema evidenciju stečajnih postupaka. Ove podatke prikupili smo zahtjevom prema Visokom trgovačkom sudu, a onda je on od svakog Trgovačkog suda u Hrvatskoj tražio podatke da bi ih mogli staviti na jedno mjesto. Dakle, izvršna i zakonodavna vlast ne vodi evidenciju stečajnih postupaka. Uprave ne pokreću stečajne postupke, a da bi se neki od njih pokrili pred zakonskom odgovornošću, oni podnesu prijavu ili zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, ali ne plate zakonom predviđen predujam za pokretanje stečajnog postupka. Trgovačkom sudu to je formalni razlog zašto odbija otvoriti stečajni postupak. Dakle, i tu su čak našli rupu u zakonu - tvrdi Lesar. 

Objasnio je da radnici ne otvaraju stečajne postupke jer se nadaju i naivno vjeruju da će netko umjesto njih reagirati. No, ministarstvo financija i Porezna uprava koja prva ima spoznaje da je firma u problemima, također ne reagiraju. 

Manipulacije prije stečaja zakonom su dozvoljene

- Manipulacije koje se događaju prije otvaranja stečajnog postupka također su zakonom omogućene, a one se odvijaju na način da jedan te isti vlasnik ima recimo četiri tvrtke, po mogućnosti pet, peta je štedno-kreditna zadruga. U tvrtki A zaposle radnike, tvrtka B je vlasnik hale, tvrtka C strojeva, a tvrtka D izvozi ili prodaje i ubire novac. Po mogućnosti vlasnik ili njegova žena tada osnuju štedno-kreditnu zadrugu koja daje kredit tvrtkama, naručito tvrtki A, gdje su radnici, i kada ona završi u stečajnom postupku naplata vjerovnika je gotovo nemoguća, jer oni nemaju nikakvu imovinu, a imovina je u poduzećima koja nisu u stečajnom postupku. Ove manipulacije s tim tvrtkama kćerima su u Hrvatskoj zakonom omogućene, i zbog toga tako dugo te agonije traju - objasnio je Lesar i dodao da su laburisti u saborsku proceduru uputili prijedlog zaključka kojom žele otvoriti parlamentarnu raspravu. 

Naglasio je da žele istjerati Vladu i prisiliti je da u zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći predvidi pravo radnika na tu pomoć i u stečajnom postupku, a naročito kad radnici pokreću postupak osporavanja ili poništenja protuzakonitih radnji koje su tvrtku dovele u propast. 

Laburisti za prisilnu nagodbu

Predlaže i da se ozbiljno razmotri uvođenje prisilne nagodbe koju bi pokretao dužnik. Obraćao bi se vjerovnicima i ukoliko najmanje 75 posto vjerovnika po svojim tražbinama na to pristane, to bi spriječilo stečaj, te dovelo do prestroja, spašavanja tvrtke, obnove ili nastavka proizvodnje zdravog dijela tvrtke. 

Zlatko Tušak istaknuo je kako im je cilj spasiti što više radnih mjesta, te su prikupljene podatke dobili u dva mjeseca uz dvije požurnice. 

U Zagrebu i Rijeci čak 73 posto svih stečajeva

- Primjerice, tvrtka Fractus iz Zagreba je u stečaju od 1996. godine, odnosno 16 godina. Najviše stečajeva imaju Trgovački sud u Rijeci i Zagrebu, zajedno čine 73 posto svih stečajeva, dok ostali imaju svega 27 posto, i iz toga se jasno vidi učinkovitost pojedinih sudova. U stečajnim postupcima sudjeluje 212 stečajnih upravitelja i 61 stečajni sudac. Preko deset stečaja vodi 15 stečajnih upravitelja, a na Trgovačkom sudu u Zagrebu je rekorde sa 17 stečajeva. Preko deset stečajeva vodi 29 sudaca, a sutkinja u Rijeci ima čak 218 stečajeva - pobrojao je Tušak. 

Istaknuo je da je poražavajuća činjenica da je na dan 31. siječnja je zaposleno 2348 radnika u stečaju i to je samo 11 posto od brojke u trenutku otvaranja stečaja. 

Procjena neunovčene imovine je 11,5 milijardi kuna

- Na osnovu toga izgubljeno je 19.400 radnih mjesta, ali to nije stvarni broj jer mnogo radnika prije samog otvaranja stečaja, koji nemaju plaću četiri-pet mjeseci, daju sami otkaze da bi ostvarili određeno pravo ili naknadu na zavodu za zapošljavanje jer ne mogu živjeti bez plaće i novaca. Radnici su od ukupnih potraživanja 1,9 milijardi kuna uspjeli naplatiti u jednoj trećini, ili 32 posto. Republika Hrvatska se naplatila sa 15 posto svojih potraživanja ili jednom sedminom ukupnih potraživanja, od 4,3 milijarde kuna. Procjena neunovčene imovine je 11,5 milijardi kuna, a taj podatak je znatno veći jer u ovim podacima koje smo dobili dio stečajnih upravitelja nije unio taj podatak, prema našim procjenama to je kudikamo veći financijskih iznos - rekao je Tušak.