Suočena s velikim padom popularnosti, Vlada i ministar financija Slavko Linić pokušavaju prije lokalnih izbora postići da se nezadovoljstvo što manje prelije na lokalne izbore u svibnju.

Mjere koje bi zaduženim građanima olakšale život nosi SDP-ov ministar financija Slavko Linić. On je prvi i priznao da su u prvih godinu i pol vladavine kukurikavci svalili sav teret reformi na građane. Sada se Linić, koji je došao na drugo mjesto najnegativnijih političara, ipak okreće građanima, a napada poslodavce i banke. Do izbora bi trebao biti usvojen paket zakona koji pomažu zaduženima, a ministar polako ublažava i neke nepopularne mjere poput plaćanja PDV-a po izdanim fakturama ili jače oporezivanje druge nekretnine.

U tom svjetlu treba gledati i najnoviji prijedlog da kamate na nove i stare stambene kredite budu fiksne. “Bit će nešto iznad pet posto”, rekao je Linić iako se još pregovara s bankama. Fiksiranje tih kredita dio je mjera jer je Linić nezadovoljan što banke samostalno i bez jasnih parametara mijenjaju kamate. Najviše su to osjetili oni koji imaju kredite u švicarskim francima, ali i svi oni kojima su već od 2008. godine konstantno dolazile obavijesti da im kamate rastu “zbog uvjeta na tržištu”. Kad su banke početkom godine uvele transparentniji obračun kamata, Linić je i dalje bio nezadovoljan. Na njih s HNB-om udara i kroz ograničenje bonusa i jačom kontrolom. Računajući s ogorčenjem prema bankama. 

Politički analitičar Davor Gjenero ipak upozorava da Linićeve najnovije mjere nisu toliko usmjerene prema svim građanima nego prema biračkom tijelu SDP-a: mlađima s višim prihodima. Oni su u biti dobrostojeći po prihodima, ali su opterećeni kreditima i minusima.

- Vlada je odlučila reagirati prije izbora. S druge strane, stariju populaciju koja je siromašna, ali ima nekretnine iz nekih drugih vremena ipak planiraju opteretiti - kaže Gjenero. Iako bi se na prvi pogled smatralo da na istu populaciju puca i HNS, Gjenero upozorava da oni kao liberalni partner opravdano ustaju protiv poreza na nekretnine i ograničenje minusa jer ne smatraju da se država treba miješati u privatno vlasništvo.

Udruga banaka zasad nije htjela komentirati nove mjere jer još nemaju konačne prijedloge. U vezi ograničenja minusa drže svoj stav da su oni skupi, ali da to treba rješavati financijskom edukacijom građana, a ne zakonskim ograničenjima.