I upozorio je da bi se nastavkom preglasavanja Hrvata kriza mogla produbiti i ugroziti mir u BiH zbog narušavanja ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.
"Jedino rješenje koje može osigurati mirnu provedbu slobodnih i poštenih izbora u listopadu 2022. godine te omogućiti nesmetanu provedbu izbornih rezultata i formiranje zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama je u tome da visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona BiH nužne za omogućavanje legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda", napisao je Ljubić u pismu.
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, koji okuplja najvažnije hrvatske stranke u zemlju, podsjetio je kako je Ustavni sud BiH 2016. osporio odredbe Izbornog zakona o načinu popunjavanja gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH, a kasnije ih i izbrisao nakon ih što Parlament BiH nije u roku od šest mjeseci izmijenio. Tom presudom je naloženo da se mora osigurati legitimno predstavljanje Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja od drugog naroda. Isto načelo po Ustavnome sudu mora se odnositi na sve institucije u kojima su unaprijed određen izbor predstavnika konstitutivnih naroda. Istodobno Europski sud za ljudska prava je donio pet presuda protiv BiH kojima se inzistira da se i predstavnicima manjina zajamči mogućnost biranja na najvažnije pozicije, te da se otkloni diskriminacija po teritorijalnome načelu u BiH.
Uz posredovanje administracije SAD-a i EU-a, predstavnici vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka nisu se nakon višemjesečnih razgovora uspjeli usuglasiti o izmjenama Izbornoga zakona te Ustava BiH. Unatoč tome raspisani su opći izbori u BiH za 2. listopada za koje hrvatska strana upozorava da nisu zakoniti, te da se vlast neće moći uspostaviti zbog izbrisanih odredbi Izbornoga zakona.
Ljubić u otvorenome pismu upozorio kako je BiH još uvijek podijeljeno društvo i nestabilna država, a da je međunacionalno povjerenje između Bošnjaka, Hrvata i Srba na najnižoj razini od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Za takav rasplet najveći problem vidi u pogodovanju bošnjačkoj unitarističkoj politici dominacije, te srpskog separatizma, dok su pak, po njemu, najveće žrtve Hrvati koji zagovaraju federalistički pristup koji je jedini sukladan Daytonskom sporazumu.
Ljubić je upozorio da bi na sljedećim izborima Bošnjaci mogli ponovno preglasati Hrvate i izabrati im člana Predsjedništva, ali i popuniti njih klub Doma naroda, te nakon toga uspostaviti izvršnu vlast bez hrvatskih stranaka za koje glasuje najveći broj tog naroda. To po njemu predstavlja izravno kršenje mirovnog sporazuma, te je pozvao međunarodnu zajednicu na zaustavljanje takvih pokušaja.