Ili je, pak, moralno upitno koristila bilateralne sporove za postizanje svojih ciljeva, piše Večernji list.

1. Trebale su proći gotovo 22 godine otkako je Slovenija iz stalnog prebivališta izbrisala 25 tisuća ljudi, među kojima i pet tisuća djece, oduzevši im pravo na život u dotadašnjoj domovini, da bi Ljubljana lani napokon priznala da je prekršila njihova prava te im odlukom u tamošnjem parlamentu, nakon odluke Ustavnog suda, dodijelila novčanu odštetu. Nije pomoglo ni to što je Europski sud za ljudska prava 2010. godine prvi put odlučio da su tim ljudima prekršena prava, a odluku – nakon slovenske žalbe – potvrdio dvije godine kasnije. Slovenija je te presude jednostavno – ignorirala.

Izbrisani su bili podrijetlom iz bivših jugoslavenskih republika. Za razliku od njih, slovenski građani talijanskog ili austrijskog podrijetla automatski su dobili državljanstvo.

Više čitajte OVDJE.