Čagljevi već godinama nanose silnu štetu u hrvatskim lovištima, sada su se proširili i na otocima. Poharali su stada ovaca i na Kornatima. Kurnatari, koji se tradicionalno, već generacijama bave ovčarstvom, posljednjih su godina ostali bez stotina ovaca, neki i odustaju od ovčarstva jer su izgubili cijela stada. Haraju čagljevi i po mnogim drugim otocima, ali i u unutrašnjosti zemlje. O njihovu naglu širenju sada se raspredaju razne teorije, neki idu čak tako daleko da za sve optužuju udruge koje se bave zaštitom ugroženih vrsta i tvrde da je netko namjerno proširio čagljeve po otocima kako bi iza njih ostajale strvine kojima se hrane bjeloglavi supovi. Potonje tvrdnje najčeće ruši argument da su čagljevi izuzetno dobri plivači. Za razliku od vukova, koji svojim prisustvom u prirodi nedvojbeno doprinose cjelokupnom ekološkom sustavu u kojoj obitavaju, pa ih se naziva i "inženjerima ekologije", čagljeve se većinom opisuje kao ekstremno okrutne štetočine, životinje koje ubijaju i kolju iz zadovoljstva. Čagljevi se smatraju i kleptoparazitima, odnosno kradljivcima hrane koji tako utječu na smanjenu količinu hrane dostupnu drugim mesojedima, poput risa ili vuka. O potencijalnim učincima kleptoparazitizma na populaciju risa u nas su istraživanja već provodili i timovi sa Biotehničkog fakulteta u Ljubljani i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.