Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je ocijenio da je preporuka Europske komisije (EK) o izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka (EDP) siguran pokazatelj da je zemlja na dobrom putu, a da su njene preporuke već velikim dijelom uvrštene u Nacionalni program reformi.
U emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog" Marić je izjavio da su u godinu i pol dana zadnje dvije vlade uspjele proračunski deficit značajno smanjiti, na manje od petine deficita iz 2013. i 2014. godine, dakle na 2,7 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, čime su ne samo ispunjeni kriteriji EK nego i puno bolje od toga.
Naveo je i da je po prvi put smanjen javni dug, nominalno i u postotku od BDP-a.
"To su bili dovoljni razlozi da Europska komisija krene s ovom preporukom. Odluka Vijeća se očekuje tijekom šestog mjeseca. Naravno, očekujemo da će sve biti u redu", istaknuo je Marić te dodao da je to dobar signal i međunarodnoj i domaćoj investicijskoj, financijskoj i poslovnoj zajednici te siguran pokazatelj da je Hrvatska na dobrom putu.
EK je u ponedjeljak preporučila izlazak Hrvatske iz EDP-a na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, a nakon što je prošle godine zabilježen pad i proračunskog deficita i javnog duga. Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015. Uz to, hrvatski javni dug pao je lani po prvi put nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.
Ministar Marić međutim podsjeća da Hrvatska ima makroekonomske neravnoteže te je zbog troga dobila i preporuke EK.
Preporuke su objavljene u okviru proljetnog paketa Europskog semestra, unutar kojega je Komisija preporučila i zatvaranje EDP-a za Hrvatsku i Portugal.
U prvoj preporuci, koja se ponešto razlikuje od prošlogodišnje upravo zbog izlaska iz EDP-a, Komisija traži nastavak fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, to jest zadržavanje srednjoročnih proračunski ciljeva u 2018., kao i pojačano proračunsko planiranje te uvođenje poreza na imovinu na temelju vrijednosti njezine vrijednosti.
Druga preporuka odnosi se na obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima, a u trećoj Komisija traži ubrzanje reforme obrazovnog sustava te poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle, posebice strarijih radnika, niskoobrazovanih i dugotrajno nezaposlenih. Kao četvrtu preporuku Komisija navodi smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi kako bi se poboljšala efikasnost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga, a petom se, uz ostalo, preporuča ubrzanje privatizacije državnih poduzeća i ostale državne imovine i poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima.
"Kad gledamo cijeli set preporuka, mogu reći da se u velikoj većini njih slažemo, ne samo zato što želimo imati dobar odnos s EK, nego smo u nacionalnom programu reformi gro tih preporuka prepoznali", izjavio je ministar.
Distribucija je ključ u rješavanju problema Agrokora
Izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak sastaje se jutros s predstavnicima Agrokorovih dobavljača. Tema sastanka je nastavak dijaloga o aktualnim pitanjima u odnosima dobavljača s Agrokorom, nakon što su postavili pet zahtjeva koji se tiču tretmana mjenica i novih plasmana roba.
Osvrnuvši se u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog" na zahtjeve dobavljača te na činjenicu da je koncern ključni distribucijski kanal za brojne domaće dobavljače, ministar financija istaknuo je da je ključ pristupa rješenju problema upravo distribucija.
"Operativni biznisi, pojedine kompanije, tj distribucija, logistička infrastruktura Agrokora, to je nešto na što moramo staviti veliki naglasak", kazao je ministar Marić. Dodao je da je to između ostaloga preduvjet i za sve one sljedeće korake koji se tiču restrukturiranja kompanije.